Avsnitt
-
Pogotkom u finišu meča finala play-offa, u kojem su se sastali njegov Željezničar i gradski rival Sarajevo, Hadis Zubanović je ostao zlatnim slovima upisan u historiji kluba, ali i bh. fudbala. Veliki broj sjajnih fudbalera je nastupao u sarajevskim derbijima i postizao pogotke, ali se rijetko o kojem priča kao o tom koji je postignut 5. juna 1998. godine.
Ono što se malo zna i o čemu se jako malo govori je činjenica da je Zubanović u dresu Željezničara postigao 47 pogodaka u 166 zvaničnih utakmica. U sezoni u kojoj je tim sa Grbavice postao prvak, odigrao je sjajnu sezonu, u kojoj je praktično sa 20 godina postao ključni igrač na putu do titule. Nastupao je u Turskoj za Karabukspor i Istanbulspor, u Rusiji za Anzhi, te u Emiratima i Poljskoj. U našoj državi je također nosio dres Veleža, ali se uvijek vraćao na svoju Grbavicu.
Zubanović je bio gost u našem studiju i tokom snimanja 24. epizode podcasta (IN)Direkt govorio o svom fudbalskom putu. Odlascima tokom rata na treninge, debiju protiv Turbine na Koševu, porazu od Zmaja od Bosne rezultatom 9:1 i tome kako su se "osvetili" Tuzlacima za taj poraz.
Govorio je Zubanović i o tome o čemu je razmišljao nakon pogotka protiv Zrinjskog u polufinalu play-offa, ali i tokom trka prema Mirsadu Dediću prije postizanja pogotka.
- Gol protiv Zrinjskog, sudio je Nijemac, i on je nama striktno zabranio da ako bude golova da ne smijemo da trčimo van terena, da će nam dati karton. Naružio nas je, još on Nijemac, kad priča kontamo sad ćemo na strijeljanje. Međutim, kada je taj gol pao i imajući u glavi sve to, ja sam krenuo i kažem ja ću tamo otići neka gori sve, neće mi dati crveni karton, nemam ni jedan žuti, igraću finale. Jedno od mojih ostvarenja dječačkih snova je bilo da protrčim do Juga i da proslavim taj gol, od sreće sam pao na pod, sa milion misli. Osjetio sam olakšanje i zahvalnost. Znaš,
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
U Srbiji je proglašen za Fitnes ličnost godine, poznat po svojoj rečenici „živi šest dana kao Novak Đoković i jedan dan kao Toma Zdravković“, profesor je sporta i fizičkog obrazovanja, trener i zagovarač zdravog života - Nemanja Milović.
U studio Davcast by Oslobođenje dolazi iz Srbije, tačnije iz Beograda. Za sebe kaže da ga je oduvijek zanimao samo sport, a ta velika ljubav se preselila i na društvene mreže gdje je ubrzo postao i veoma popularan. Njegovi savjeti postaju viralni i obaraju sve rekorde. Osim o edukaciji o treninzima, govori i o suplementaciji, jutarnjim i večernjim rutinama, snu, psihologiji i filozofiji. Jer kako Nemanja kaže „fora je u balansu“.
Nemanja i David su razgovarali o onome što svakoga muči kada je riječ o treniranju, a to je motivacija. Kako doći do nje i stvoriti radne navike. Govoreći o navikama i to onim ne toliko dobrim, došli su i do mobilnih telefona te koliko nam oni ustvari štete.
Ne brinite, nisu govorili samo o zdravlju i fitnesu, bilo je i onih uvijek zanimljivih i aktuelnih tema, poput muško-ženskih odnosa te raspodjele obavljanja kućanskih poslova.
- Muškarac i žena se svađaju, potom ne razgovaraju i ne pomire se, svi problemi se bacaju pod tepih. Kasnije se te stvari izvlače ispod tepiha, pa dolazi do još većih svađa, a i čestih razvoda, kaže Nemanja.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Saknas det avsnitt?
-
Prošle srijede, ujutro u 6 sati, ugašen je signal Federalne televizije. Odluku o gašenju - izuzev programa vijesti i dnevnika - donio je Poslovodni odbor BHRT-a. Općinski sud u Sarajevu je reagirao privremenom mjerom i od 19.30 sve je opet krenulo po starom. Pa iako bi se moglo reći da je novinare stigla stara kletva - dabogda se o sebi zabavili, i ovo je teška politička priča: Bosna i Hercegovina ima tri javna emitera koji su zakonom još 2005. godine trebali osnovati Korporaciju, no to se nikada nije dogodilo, pa BHRT opstaje kao državni i u Sivom domu se kusura sa FTV-om, dok je RTRS televizija po uzoru na Enverhodžinu. Za bilo kakvo rješenje problema koji predugo traju, treba naravno angažman vlasti, no tek smo tu u problemu: nema ni na vidiku vlasti koja medije i novinare shvaća i prihvaća kao svoje korektive, a da ne govorimo o tome da ni u tragovima nema zalaganja za javne emitere koji bi morali biti uzor, korektiv i iskaznica svakog društva, dakle utočišta profesionalizma, objektivnosti i nastojanja da svojim programima - informativnim, edukativnim, dokumentarnim, zabavnim, sportskim doprinose boljem društvu.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović direktor Mediacentra iz Sarajeva Boro Kontić. U Mediacentru je angažiran od samog osnivanja, aprila 1995. godine. Prije toga je više od 30 godina radio kao novinar: autor je radijske emisije Primus u kojoj je nastala Top lista nadrealista, bio je glavni urednik Omladinskog programa Radio Sarajevo, a kasnije i Drugog programa Radija Sarajevo, a bio je i član Poslovodnog odbora nekadašnje RTV BiH. Tokom rata izvještavao je za Glas Amerike, autor je više dokumentarnih filmova, dobitnik nekoliko međunarodnih nagrada, predavač, konsultant, pisac knjige "Grebo".
Kako se izboriti za društvo koje će imati potrebu za profesio
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Gost Amira Vuka Zeca bio je njegov dugogodišnji saradnik i prijatelj arhitekta Mirsad Hadžirović.
Iako je Hadžirovićeva ljubav arhitektura, saznali smo da ipak malo više voli automobile. Kaže da italijanski automobili imaju lice, dušu i srce, a, inače, ko vozi automobil iz Italije i zimi hoda u sandalama jer curi na sve strane. Francuzi su imali devizu „radimo automobile na način da ljudi prežive, a vozilo ne mora“, a Nijemci...
Razgovor je počeo sa automobilima, ali vrlo brzo su se vratili na temu prostora, tačnije arhitekture. Krenula je priča o gradnji bob staze za Olimpijske igre u Sarajevu 1984. Potom o godinama koje je proveo kao nastavnik konstrukcija na Arhitektonskom fakultetu, o iskustvu koje je stekao radeći u Njemačkoj i u Velikoj Britaniji te nam ispričao u kakvoj bi kući želio živjeti i šta je njemu arhitektura.
Ovaj dvojac, u podcastu O prostoru sa Zecom i Vukom, nam je otkrio i šta znači penzionisati se - raditi više nego prije.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Nina Bulajić već 15 godina radi u obrazovanju kao školski psiholog. Karijeru je započela u javnoj školskoj ustanovi, a od 2017. godine dio je zajednice Bloom School Sarajevo koja obuhvata vrtić, osnovnu i srednju školu. Radi sa djecom starosti od dvije do 19 godina, prolaze skupa kroz sve razvojne faze, zajedno žive, uče i rastu.
Ono što je izdvaja od drugih je to da ona radi u školi koja funkcioniše na Montessori metodi, koja predstavlja inovativni pedagoški pristup koji se temelji na promicanju sveobuhvatnog razvoja djeteta, obuhvaćajući njegov fizički, društveni, emocionalni i intelektualni. Metodu je razvila dr. Maria Montessori početkom 20. stoljeća, a postala je sve popularnija kao alternativa tradicionalnim obrazovnim metodama. Upravo ovakvo školovanje izgrađuje djecu u zdravije odrasle osobe, a o čemu govorimo u novoj epizodi podcasta Zdraviji sa Amelom Ivković O'Reilly.
Osnovna fraza koja prati Montessori je „Pomozi mi da uradim sam“, jer samostalnost djece je ključan aspekt.
Tako Nina ističe da i djeca od dvije godine mogu da urade jako puno toga sami.
- Od oblačenja, spremanja svojih stvari, brige o svom okruženju gdje se nalaze, oni to mogu. Nažalost mi odrasli smo ti koji zbog stresa, tempa života i pritisaka koje imamo često kažemo djeci „Ja ću to uraditi za tebe“. Uštedit ćemo vrijeme, a ustvari sav taj proces koje dijete prolazi, prepreka na koju naiđe dok zaveže pertlu je iskustveno učenje, a jedino kroz iskustvo dijete i usvaja znanje i vještine, istakla je ona i dodala da je bitan segment rada i „slobodan unutar granica“.
Društvene mreže su nezaobilazan dio današnjice i mnogi od nas već teško mogu da se sjete života bez njih, a generacije koje dolaze su rođene na društvenim mrežama, a mi trebamo da ih naučimo kako da se nose sa njima, kako da budu sigurni na internetu, kako da ne dozvole da im se pokvari slika o sebi, a ni drugima, kako da žive zdrav život uz društvene mreže.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Osnivač je i frontmen bosanskohercegovačke grupe Zoster, kantautor i glumac. Rođeni Mostarac i mislilac. Formalno, kako kaže, potpuno divlji i neobrazovan. Ovog petka nam u Opet Laka studio stiže Mario Knezović iz Zostera sa velikim Z, muzičkog sastava koji, potaknut padom društvenog imuniteta, još od 2000. godine, kada je nastao, pa sve do danas, održava epidemiju dobrih nota, sjajnih poruka skrivenih u tekstovima i pokretačke vibre.
I pored vrlo jasno blistavog muzičkog puta, Mario se u jednom trenutku odlučio i za glumu, a Laku je, naravno, zanimalo što mu je to trebalo?
- Gluma mi se nekako dogodila. Bliska je ovome što radim jer kada gledaš, pjesma jeste sažeti film. Kada napraviš video spot, imaš i scenarij, i režiju, i glavne glumce… pjesma je, u stvari, mini priča. Radim sa najboljima i ništa mi ne pada teško. Oskarovac me otkrio, s njim sam snimio prvi film i onda je sve išlo prirodno. Trenutno snimamo drugu sezonu serije Kotlina, pa pravimo pauzu, zatim radimo cijelog ljeta koncerte, nekako se uvijek dobro iskombinuje. Tako sam prošle godine nakon koncerata, na jesen išao na otok sa Danisom da snimamo film, bilo je ludilo. Radi se o Prviću kod Šibenika i na tom otoku uopšte nema auta, tu smo mjesec dana bili i radili. Bio je to jedan od najljepših procesa ikad, ispričao je Mario.
Između ova dva umjetnika nadugo i naširoko nizale su se priče o muzici, filmu, životu, mladosti i starosti, sadašnjosti i budućnosti. Uz dosta ozbilje i malo više smijeha, Opet Laka podcast minute, potaći će vas na razmišljanje pod tačkom razno, probuditi emociju i, kao što to uvijek kod Lake i biva, dobro vas zabaviti.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Kako je vaše samopouzdanje ovih dana? Kako ga gradite? Kako na to utječe internet? Ispričaćemo vam priču o tome kako smo došli do tačke da djevojčicama od devet ili deset godina kupujemo kreme i serume, dok one prave svoje skin rutine, a mi govorimo „Vidjela je na internetu.“
A tu priču o samopouzdanju i internetu, ali i mnoge druge priče, sa Brankicom će pričati Naida Kundurović, geštalt psihoterapeutkinja pod supervizijom i osoba koja već dugo u svemu traži dublji smisao.
I moje samopuzdanje je bilo poljuljano komentarima na društvenim mrežama
Internet, posebno društvene mreže, često imaju značajan utjecaj na naše samopouzdanje, budući da možemo neprestano biti izloženi savršeno uređenim životima i slikama drugih ljudi. Poređenje sa životima na društvenim mrežama može dovesti do osjećaja nedostatnosti i nerealnih očekivanja.
- I ja sam prije nego što sam se upustila u svoj novi identitet i karijeru psihoterapeutkinje, bila nekoliko puta poljuljana. Osoba koja je imala više od deset godina karijere u medijima, osoba koja je radila na sebi i još uvijek radi, 2012. godine sam bila poljuljana sa nekakvim storijima i objavama, obzirom da sam nekad bila u nekim lošim danima, mjesecima. To su znali biti periodi koji su znali trajati. Kad bi neko nešto postavio, ja sam bila taj dan slabe osovine, bila sam poljuljana. Sad zamisli, ako sam ja kao zrela, samosvjesna ličnost uspijevala biti poljuljana komparacijom na Instargramu kako tek djevojčice od 10, 12,15, 17 godina, u najosjetljivijem životnom razdobolju, kada hormoni divljaju i kada one ne znaju ko su, kada tek otkrivaju svoju kožu, kako na njih to utječe, kaže Naida.
Moj najveći uspjeh je što sam ja sa Ayinim ocem uspjela ostati čovjek
Jako rijetko imamo priliku slušati o razvodima iz ugla psihoterapije. Razvodom se bavimo na vrlo ružan način i bez poštovanja prema godinama koje su iza supružnika. Naida je nedavno sa svojim pratiteljima podi
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Vinarija Jungić iz Markovca pored Banja Luke, nastala je iz inata i ljubavi. Inata kojim je Željko Jungić pokazao kako se i u tom dijelu BiH može uspješno uzgajati grožđe i proizvoditi vrhunska vina. Stoga možemo kazati kako su ljubav prema vinu i želja za revitalizacijom rodnog kraja bili zvijezda vodilja te vinske priče.
Iako nema tradicijsku povijest jer je isključivo nastala kao rezultat strastvenog hobija doktora elektrotehnike Željka Jungića, danas već uz angažman cijele obitelji Vinarija Jungić se pozicionirala i etablirala na vinskoj karti BiH. Kćerka Marijana Jungić, direktorica vinarije i gošća 14. epizode podcasta Nazdravite s nama, suvereno vodi posao i prodaju.
Kada je riječ o investicijama, subvencijama i fondovima BiH je jako specifična kaže Jungić.
- U Hrvatskoj i Sloveniji vinari imaju velike podsticaje od same sadnje vinograda pa na dalje. Mi u BiH nemamo ništa, doslovno. Iz godine u godinu sav profit koji se ostvarivao se ponovno ulagao. To nije posao koji je trajao pet ili deset godina, to je posao koji tako traje i danas. Mada moram istaći da prije tri godine smo imali veliku subvenciju od projekta EU4Business, govori Jungić.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Gosta 23. epizode (IN)Direkta, iz rodne Batajnice kod Beograda, fudbalski dovodi u Sarajevo gdje osniva porodicu te i danas živi i radi. Uz BSK Batajnicu, početak Branislava Arsenijevića se veže za omladinske kategorije FK Zemun koji je važio za jednu od najboljih škola fudbala u Srbiji.
Seniorski staž ostvaruje u Mladosti iz Lučana te sa Branislavom Ivanovićem dijeli svlačionicu u FK Srem. Na debiju za ukrajinski Chornomorets Odesa doživljava tešku povredu što pauzira njegovu inostranu karijeru. Nakon oporavka, uspješno igra u Sjevernoj Makedoniji za Sileks.
2007. godine dolazi u BiH i potpisuje za Slaviju, tada stabilnog premijerligaša čiju su ekipu činila imena poput Sretka Vuksanovića, Gorana Simića, Bojana Regoja i drugih velikana. Sa Slavijom postaje viceprvak, osvaja Kup BiH i igra evropske utakmice. Nakon tri godine prelazi na Koševo te baš u svom debiju za FK Sarajevo igra i postiže pogodak protiv Slavije.
Nakon kvalitetne sezone u bordo dresu, Bane odlazi u Azerbejdžan gdje naredne tri sezone nastupa za AZAL iz Bakua. Poslije se vraća u Slaviju te donosi odluku o završetku karijere.
- Bilo je nekih situacija da se vratim. Tri prelepe godine sam proveo u Azerbejdžanu potpisao sam taj neki deo novca da opraštam FK Sarajevo, a da mi oni nešto isplate. Otišao sam mirne glave, dobio sam papire čiste. U tom momentu nije došlo do rasprava između mene i kluba, doduše nisu ni bili ti ljudi u upravi kluba kada sam ja odlazio. Bilo je o mom povratku gde bi se ja sigurno i vratio, gde me je čitav grad zavoleo. Horde zla, kada ih i dan danas sretnem na utakmici, čujem "Bane vrati se", ali ne mogu više da se vratim kao igrač, mogu samo na neku drugu poziciju, ali sam tu uvek. Često dođem i na Koševo naročito kada je derbi. Ibraković će vam dati odgovor na pitanje zašto se ja nisam vratio u Sarajevo. Nije mi krivo, ali normalno da bih voleo da se vratim, jer gde ti je lepo uvek se rado vraćaš, p
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Žena, majka, supruga čija je požrtvovanost ganula čitav region stiže u studio Davcast by Oslobođenje. Mahira Hajdarpašić (ex Ahmiš), poznata je kao žena heroj. Žena koja se sama sama brinula o svom preminulom suprugu Esedu Ahmišu dok je duže od decenije bolovao od multipla skleroze, se nedavno našla na meti negativnih komentara jer je uplovila u bračne vode sa novim izabranikom Saladinom Hajdarpašićem.
Tako se njen život neminovno podijelio na dva dijela, a opet oba prelijepa na svoj način. Mahira je životna iskušenja shvatila kao misiju, da se treba žrtvovati kako bi drugima pomogla - to je, kaže, bila njena zadaća. Nakon smrti supruga i pronalaska nove ljubavi život gleda kao nagradu i uživanje.
Svoj prvi brak, za kojeg su mnogi govorili da je primjer istinske i čiste ljubavi, je uporedila sa današnjim brakovima koji su prema njenim zapažanjima dosta „klimavi“.
Mahira je ispričala i kako je upoznala svog sadašnjeg muža Saladina te kako je sada sretnija nego ikada, jer napokon je dobila zasluženu ljubav. Danas je domaćica, to smatra pohvalom i komplimentom iako se čudi zašto je to modernim ženama današnjice to uvreda.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija uskoro će se naći Rezolucija o Srebrenici. Objava teksta Rezolucije, čiji su predlagači Njemačka i Ruanda, potvrdio je ranije najave: cilj je pravda i pomirenje u regionu, kojem bi nesumnjivo doprinijelo da se svaki 11. juli obilježava kao Dan sjećanja na žrtve genocida. Jučer je podršku Rezoluciji najavilo 57 zemalja članica Organizacije islamske konferencije, a sve više država su i kosponzori Rezolucije.
Ističu se, naravno, bliži i dalji susjedi - Slovenija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija, no tu su i Albanija, Austrija, Bangladeš, Belgija, Bugarska, Kanada, Čile, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Irska, Italija, Jordan, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malezija, Nizozemska, Novi Zeland, Poljska, Švedska, Turska, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države i Vanuatu. Rezoluciji se protivi Srbija, a njen kosponzor je Rusija. Najistureniji Putinov sljedbenik u ovom dijelu svijeta Milorad Dodik također ne posustaje - gotovo svakodnevno negira genocid i prijeti raspadom zemlje.
S nama je u podcastu Direktno sa Vildanom Selimbegović Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra u Potočarima. Doktor je nauka, dugogodišnji novinar magazina Dani, autor knjige "Razglednica iz groba" koja je prevedena na devet jezika. Emir je, naime, radio u štabu Ujedinjenih nacija u Srebrenici u vrijeme kada su trupe pod komandom Ratka Mladića izvršile invaziju na zaštićenu zonu pod kontrolom međunarodnih snaga. Preživio je, ali nije zaboravio smrt kojoj je gledao u oči. Njegovu karijeru obilježila je Srebrenica, kao novinar je pratio suđenja u Haagu, kao političar se zalagao za prava žrtava i preživjelih, kao aktivista vodio je inicijativu Prvi mart, okupljajući probosanske snage oko Srebrenice. Od 2019. je na čelu Mem
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Admir Mujkić, bosanskohercegovački akademski grafičar, gost je nove epizode podcasta U kontru sa Draganom Markovinom. Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek za grafiku, u klasi profesora Dževada Hoze. Na istoj akademiji završio i postdiplomske studije.
Sa Mujkićem, koji je i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Dragan Markovina je razgovarao povodom izložbe iz arhiva akademije koja pokriva prvih deset godina studija grafike, 1972-1982. godine.
Pričali su i o njegovom odnosu prema Uni, ratovanju u Petom korpusu, umjetničkoj inspiraciji zavičajem, o Japodima i Krajišnicima, studiju u Sarajevu i utjecaju profesora Dževada Hoze na njegov rad. Tematizirali su i grafički doprinos akademije Olimpijadi u Sarajevu te ratnom djelovanju i ratnim grafikama s ALU-a.
Govorilo se i o tome zašto ne postoji koncept u kojem se svojata antički svijet.
- Današnji um koji nas vodi, to je jedan mediokritet koji ne može još dobaciti do tog antičkog, oni samo ove najfriškije informacije pamte i vjerovatno ove koje su im djedovi prenijeli. A historija je puno više. Tu se i krije neko rješenje, kada bi svako od ovih pet-šest plemena koja su živjela baš u Bosni i Hercegovini kada bi na osnovu toga napravili neku identifikaciju bilo bi puno lakše. Svjestan sam i znam da ljudi nisu takvi nego mi živimo još uvijek tu neku sirovu posttranziciju gdje nam konstantno bacaju kosti sa sve tri strane, kaže Mujkić.
Bilo je riječi i o obnavljaju Umjetničke kolonije u Počitelju, o tome zbog čega Bosna i Hercegovina nema osmišljen nastup na Venecijanskom bienaleu, o strukturi studenata u Sarajevu i o tome djeluje li još uvijek sarajevska akademija kao centralna i okupljajuća za čitavu državu.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
“Dozvola za ljubav”, “Ti si mene”, “Treba vremena”, “Da ti k’o čovjek oprostim”, “Što nas ima mašala”,… kladimo se da svako od vas zna barem jednu od navedenih pjesama, ali znate li da im je jedna stvar zajednička?
Sve ove hitove stvorio je Armin Šaković, bh. pjevač, kantautor i autor koji je prošle godine obilježio 30 godina karijere.
Sa umjetnikom koji je među kolegama i u javnosti poznat kao neko ko je “prava raja” veselog duha, Laka je pronašao bezbroj tema za razgovor, pa su na početku ustanovili ličnu vezu na gradskoj, goraždanskoj osnovi te lagano krenuli tabiriti o umjetnosti, politici i nezaobilaznim temama “novog doba” - TikToku i trendingu.
- Dragog Allaha molim samo da nestane autotune. Kad se to desi, imam osjećaj, sve će se preporoditi. Gledaj sada onaj trending, nema uopšte pjesama, nego onaj onome prijeti, onaj onoga će ubiti, onaj onoga čeka u 08.15 sati, dođi. I onda dođe na televiziju neki analitičar i pametuje, kao, šta uraditi protiv maloljetničkog nasilja i kakvu prevenciju napraviti? A onda upališ televiziju, na 12 kanala Eskobar i oni, pobiše se i to ti prevencija?! Pa ukini! Ukini i onoga “pucaću, brate”, ukini ga, pola si posla završio. A onaj TikTok, ono je veće zlo nego Adolf Hitler tri puta, ispričao je Šaković.
Laku je, naravno, zanimalo i kako ovaj autor “izmišlja pjesme”. Nekada se, kaže Šaković, zna desiti da pjesme u potpunosti sklopi u glavi i izbaci, a nekada inspiraciju pronađe na potpuno neočekivan način.
- Sjedim ja jednom u mom restoranu koji sam imao, za stolom njih trojica. Dosadno meni, kafu pijem i krenuh onako nepristojno da prisluškujem. Čujem ja, ova dvojica ovom trećem nešto, ruže ga - gdje ćeš s njom, znaš s kim je bila, ovo-ono. Skontam ja da oni njega ruže što on hoće da se pomiri s nekom curom, a ona u međuvremenu bila s nekim. I kao da mi neko šapnu “ne daju mu da joj k’o čovjek oprosti. Uzmem komad papira, bukvalno, i napišem “ja živio bih s tim, al’ mi ne daju da ti k'o čovjek oprostim” i uradim Hariju pjesmu, dobru pjesmu. Znači, može se pokupiti fora, otkrio je Šaković.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Sve nas je nedavno šokirao dokumentarac “Gdje je Sara?”, slučaj Aleksandre Blagojević i Miloša Kuprešanina koji tragaju za svojim djetetom. Je li Sara živa ili nije je pitanje koje ih muči već pet i pol godina.
Za Oslobođenu govore Sarina mama, žena velike hrabrosti i odlučnosti (ili ludosti i inata, kako bi ona reka) i Sarin tata.
- Kad kažu: Svaka vama čast, vi ste majka hrabrost. Ma kakva hrabost, ovo je već inat i stvar ludosti. Ne radi se tu ni o kakvoj hrabrosti, nego o silnoj mojoj želji da znam konačno više gdje je moje dijete. Prošlo je pet i pol godina, nema nikakvog smisla. Postoji i jedna i druga varijanta, i da jeste živa i da nije živa, i prihvaćam obje varijante, naravno prvu bih objeručke, ali nakon druge odrađene ekshumacije, postoji nada da je živa, kaže majka Aleksandra.
Mnogi bi odustali od potrage, ali ne i oni. U grobu gdje je im je rečeno da je sahranjena njihova kćerka pronašli su rukavicu i bocu soka. Poslije dokumentarnog filma kažu da im se javljaju na desetine ljudi sa istim ili sličnim slučajevima. Ti ljudi imaju pravo znati gdje su njihova djeca.
Miloš ističe kako je jedna trudnica u susjednoj nam Srbiji prijavila nasilje u porodilištu i u vrlo kratkom vremenu doktor je odveden u istražni zatvor.
- Našeg djeteta nema, niko nije suspendovan, ni saslušan. Ovamo je čovjek tri mjeseca uredno u pritvoru, kod nas niko nije ni saslušan, ističe Miloš.
Tužilaštvo je formiralo predmet, iz UKC Banja Luka se ne oglašavaju. Centar za istraživačko novinarstvo navodi da u ovom kliničkom centru godišnje umre 20-ak beba, koje budu sahranjene na Gradskom groblju. Tražeći svoje dijete na tom istom groblju, Aleksandra i Miloš su morali iskopati dva tijela, nijedno nije bila Sara.
Iako je cijela ova situacija utjecala na to da se njih dvoje raziđu, u ovoj borbi da nađu Saru ostaju do kraja zajedno.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
U novu epizodu podcasta RazVEDRavaNja dolazi nam Mirela Jusić Dreković, magistrica muzičke teorije i pedagogije te direktorica umjetničke škole „Mimika Music School“ iz Sarajeva.
Sa profesoricom Jusić Dreković razgovaramo o bitnosti muzičke kulture kao nastavnog predmeta, muzici kao velikoj potrebi u inkluzivnoj nastavi, o planovima, programima i reformi obrazovanja te o brojnim drugim temama koje se odnose na nastavni proces. Poseban naglasak je na psihomotorici koju muzika može dati djeci u ranom uzrastu.
Profesorica je govorila i o djelovanju u pandemiji i online nastavi, kao i o razlozima osnivanja škole "Mimika" koja predstavlja djeci bazu kulturološkog uzdizanja.
Jusić Dreković smatra da su djeca danas preopterećena.
- Filujemo ih bespotrebnim informacijama, a posebno što ih opterećavamo time da moraju da budu uspješni, da moraju te ocjene da stignu. Onda nam je isforsirana ta desna strana mozga, gdje učimo, bubamo i štrebamo, a ovamo lijevu smo zapostavili ona nam se suši, takoreći. Zatim dijete pada u depresiju, pojašnjava profesorica.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
U 22. epizodi podcasta (IN)Direkt ugostili smo Srđana Stanića, dobro poznatog univerzalca sa premijerligaških terena. Iako je prošao omladinske kategorije FK Sarajevo, u potrazi za seniorskom minutažom potpisuje za Slaviju te narednu sezonu odlazi u redove gradskog rivala. Sa preko 250 nastupa u plavom dresu, upisuje se u historiju bh. fudbala i sa Željezničarom osvaja tri titule prvaka i tri Kupa Bosne i Hercegovine. Svoju četvrtu titulu osvaja u dresu Zrinjskog iz Mostara. Nastupajući za FK Olimpik, Stanić se može pohvaliti da je obukao dres svih sarajevskih premijerligaša.
Sa Stanićem smo razgovarali o njegovom odlasku iz FK Sarajevo u Slaviju te kako je došlo do potpisa za Željezničar. Kroz njegovo iskustvo smo se prisjetili Odovića, Krunića, Hotića, Petrovića, Adžema i naravno osvajanja titula sa Amarom Osimom. Uporedili smo suđenje za vrijeme njegove igračke karijere sa onim danas. Nismo izostavili Srđanovo sjećanje nezaboravne utakmice između Zrinjskog i Željezničara koja je završila rezultatom 3:3.
Dio je generacije Željezničara koja je donijela posljednji trofej na Grbavicu.
- Ja sam te godine osvojio jedini duplu krunu. Mi smo tada imali super ekipu, kvalitetom najbolju ekipu u Ligi garantovano. U Zrinjski kada sam otišao i dalje sam vjerovao da je Željo tada bio bolji. U Zrinjskom smo imali super igrače, ali kao ekipa ona Željina na polusezoni što smo mi igrali, je bila bolja ekipa od ove u Zrinjskom gdje sam bio drugu polasezonu. Moraju nekad i navijači shvatiti da kada dođe trener sa strane, njemu treba da se adaptira, drugo je Željin dres, drugo je dres Olimpika, uz dužno poštovanje Igmanu iz Konjica, super klub, fenomenalan klub, familijarna atmosfera, predsjednik divan, ali drugačije se ponašaš tamo, nego u Želji. Tebi kada dođe trener koji je tu igrao i trenirao i radi u klubu 1
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Od Pinkovih zvezdica, preko brojnih nastupa i hitova sa milionskim pregledima na YouTubeu, do studija Davcast by Oslobođenje, stiže Sergej Pajić.
Ovaj mladi Banjalučanin je napustio svoj rodni grad kako bi u Beogradu pohađao muzičku školu nakon koje je krenuo u potragu za slavom i uspjehom. Da je to bio pun pogodak, dokaz je i njegov posljednji hit u nizu naziva “Day Day”. Iako je tek na početku svoje muzičke karijere, Sergej je već nanizao nekoliko hitova poput "Kad podivljam", “Kabul”, "Mia Bella" i "Zašto nisam tvoj".
Poslije svake kiše izađe sunce, pa tako i u Sergejevom životu, naravno, sve to nakon mnogo uloženog rada i truda jer, osim velikih hitova, njegovu karijeru je obilježilo i nekoliko turbulentnih ljubavnih veza koje se i danas spominju na društvenim mrežama.
Svojevremeno je bio u vezi sa popularnom tiktokerkom Unom Kablar, poznatijom kao Uki Q, ova veza nije imala sretan kraj, baš kao ni ona poslije, sa Sandrom Dedijer. Šta je sada sa ljubavnim životom i cvjetaju li ruže, otkrio je Sergej u novoj epizodi Davcasta.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
U sarajevskoj Vijećnici sinoć su se okupili sudionici Molitvenog doručka zapadnog Balkana. Po uzoru na američki, pokrovitelj ovom našem je predsjedatelj Predsjedništva Denis Bećirović, održan je u Parlamentu Bosne i Hercegovine uz prisustvo predstavnika političkog, kulturnog, vjerskog, akademskog i privrednog života regije s ciljem promoviranja razumijevanja među ljudima bez obzira na političku, vjersku, ideološku, kulturnu i svaku drugu pripadnost.
Ove sedmice u studiju podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović dolazi jedan od domaćina zapadnobalkanskog doručka, Josip Juratović. Poslanik je SPD-a u njemačkom Bundestagu već peti mandat, od 2005. Rođen je u Koprivnici, u Hrvatskoj, a u novoj domovini živi od svoje 15. godine. Po struci je automehaničar, u fabrici automobila radio je gotovo 23 godine, a poštovanje i podršku dobio je zahvaljujući neumornom angažmanu u sindikatu. 1994. osnovao je mirotvornu inicijativu „Novi most“ pri sindikatu metalaca Njemačke s ciljem pomirenja naroda ratom zahvaćenog jugoistoka Evrope. U SPD-u je od 1982. Bio je predsjednik lokalnog udruženja, predsjednik okruga, član državnog izvršnog odbora, 12 godina gradski vijećnik, dvije godine i član Okružnog vijeća.
Danas je izvjestitelj SPD-a u Odboru za evropsku politiku Bundestaga i predsjednik parlamentarne skupine za Zapadni Balkan, ujedno i zvanično najprepoznatljiviji evropski političar na Zapadnom Balkanu od 2017, kada je proglašen i Evropskom osobom godine na 36. izboru najuspješnijih poduzetnika jugoistočne i srednje Evrope u Sarajevu. U našoj zemlji dobio je niz priznanja, kao dugogodišnji aktivni zagovornik evropskog puta i političar koji ne krije da mu je najveća želja da vidi Bosnu i Hercegovinu u punopravnom članstvu Evropske unije.
Vjeruje li da BiH može brže i bolje? Imaju li građani stvarnog razloga za strah, gledamo li u oči 90-im?
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Ove nedjelje u podcastu sa O prostoru sa Zecom i Vukomnaš Amir će ugostiti, kako sam reče, dvojicu mladih arhitekata, koji će biti orlovi arhitekture BiH - Hamzu Agića i Edina Zoletića.
- Idem u Sarajevo, tamo imaju Dani arhitekture i neki Zec, to je bitno, prisjeća se Edin kako je krenuo iz Stuttgarta za glavni grad naše zemlje.
U Njemačkoj je studirao i radio godinu dana u arhitektonskom birou, tamo se dosta izgradio, dok je Hamza četiri godine proveo u Milanu, tamo je završio master studije, a radio je u studiju koji je specijaliziran za restauraciju muzeja. Na Edinov nagovor vratio se u Sarajevo kod Amira Vuka Zeca misleći da će pobjeći od muzeja, što se još nije desilo.
- Ja sam imao sreće da sam došao tri dana prije prvog slučaja korone u Milanu. Znate da je iz Milana krenula eksplozija Covida. Znači, tri dana prije završio sam sa posljednjim ispitom i došao kući. I umjesto da ostanem sedam dana, ostanem sedam mjeseci. Ali onda sam na kraju, u septembru, nekako ilegalno prešao granicu i vratio se u tada zarobljeni Milano. Imao sam stipendiju vlade Republike Italije i tamo sam paralelno upisao fakultet arhitekture na Politehničkom univerzitetu u Milanu. I onda sam sam studirao dvije godine, a sljedeće dvije i radio u jednom studiju koji je bio specijaliziran za restauraciju i dizajn muzeja, govori Hamza.
I ističe: “Kad govorimo o načinu obrazovanja, ono što je mene zbilja dojmilo jeste da sam u Milanu umjesto 13 sarajevskih predmeta imao možda pet, od kojih je jedan na kojem imate osam profesora, naravno različitih specijalizacija, ja sam čak imao na restauracijama i profesorku hemije, pored profesora dizajna, konstrukcija, statičara i tako dalje, i to je holistički pristup. Vrlo je tipična za italijansku školu arhitekture ta posvećenost restauracijama, zaštiti građevinskog naslijeđa, nediranju, ne pretjeranom interveniranju, već neka konzervacija, što je njihova filozofija. Mi znamo da je to država muzeja, uvijek je bila.”
Zec je potom insistirao na Hamzinom i Edinovom zajedničkom angažmanu i doprinosu izložbi “Pod nebom vedre vjere: Islam i Evropa u iskus
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Biti zdrava! Prvi cilj naše mlade i talentovane gošće Berine Balić je upravo zdravlje, jer ako nisi zdrav, onda se ni drugi ciljevi ne mogu ostvariti, a o zdravlju je uvijek dobro govoriti sa Amelom Ivković O'Reilly u podcastu Zdraviji.
Iako mlada, Berina se već dugi niz godina bori sa atopijskim dermatitisom, a sada ga je uspjela pobijediti, i to promjenom životnih navika i ishrane.
Otkrila nam je i šta to ne odgovara njenoj koži, a šta odgovara, kojih navika se bilo teško odreći i koje žrtve je potrebno napraviti na ovom dugom putu. Prije svega ishrana - Berina je morala zaboraviti na slatkiše.
- Pored slatkiša bilo je teško i promijeniti naviku spavanja, jer se treba ići spavati jako rano, a ja nisam bila baš ta osoba koja će rano otići u krevet. Međutim, uspjela sam i to da prevaziđem, sada mi je to svakodnevna rutina, kaže nam Berina.
Mlada ambasadorica zdravog života je veoma posvećena i sportu, tačnije karateu i sanja da jednog dana postane šampionka, a do tada na svojim društvenim mrežama objavljuje videe koji promiču zdraviji život i njegu tijela.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
- Visa fler
