Avsnitt
-
Send us a Text Message.
Nova epizoda Oslobođene traga za odgovorom na pitanje - “Kako postići balans između karijere i porodice?”. Mogućnost za to je u dizajniranju radnih okruženja koja podržavaju zaposlene, a posebno žene, suočene sa izborom između karijere i porodice, odnosno neplaćenog rada, uključujući kućanske poslove te brigu o djeci i starijim članovima porodice. S našim gostima razgovaramo i o dobrim praksama koje vraćaju žene na tržište rada, daju im priliku da odlučuju te doprinose dostizanju rodne ravnopravnosti u BiH. Izazovi su višestruki i duboko ukorijenjeni, od niske stope zaposlenosti žena do značajnih rodnih razlika u sudjelovanju u plaćama, procesima donošenja odluka, tržištu rada.
Za Oslobođenu o politikama prilagođenim porodici govore John Kennedy Mosoti, predstavnik UNFPA u Bosni i Hercegovini, Ines Bajrić, voditeljica Odjeljenja ljudskih resursa u dm drogerie markt, Suzana Tihi Babić, direktorica Sektora upravljanja ljudskim resursima u Addiko banci i Amina Dizdar, programska koordinatorica Sarajevskog otvorenog centra.Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a Text Message.
Dario Damjanović, šef stručnog štaba Čelika i bivši reprezentativac BiH, gost je 25. epizode podcasta (IN)Direkt. Njegovi fudbalski počeci se vežu za ekipu Modriče sa kojom osvaja Kup BiHi dobija prvi poziv za reprezentaciju.
Naredna stanica je veliki Hajduk gdje provodi više od tri godine i osvaja titulu. Igra sezonu u Rusiji te potpisuje za Kaiserslautern koji će izboriti ulazak u Bundesligu. Nakon privatnog neuspjeha, karijeru oživljava u zeničkom Čeliku. Pored igara za Pegasus u egzotičnom Hong Kongu, nastupa u Srbiji za Novi Pazar, Jagodinu i OFK Beograd. Fudbalersku karijeru privodi kraju u BiH igrajući za matične klubove Zvijezdu Gradačac, Modriču i Borac iz Šamca.
Damjanović počinje trenersku karijeru u Zvijezdi iz Gradačca. Vodi Orašje i Simm-Bau te dolazi u Čelik gdje radi i dalje.
Za sebe kaže da iako nije imao školu fudbala ni posebne trenere koji bi ulagali u njega, on je ipak uspio, iako danas, kako kaže, imate na pretek ulaganja, a jako malo onih koji su uspjeli u fudbalu. Kada je igrao za Modriču i kada su osvojili Kup BiH plata mu je bila 200 KM.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Saknas det avsnitt?
-
Send us a Text Message.
Mahrina, čije je pravo ime Marina Cvetković, jedna je od trenutno najpopularnijih muzičkih izvođača u Srbiji. Svoju karijeru je započela kao tiktokerka koja sada broji oko 200. 000 pratitelja, a ni njen Instagram profil ne zaostaje mnogo.
Nakon uspjeha na društvenim mrežama oprobala se i na muzičkoj sceni, što je definitivno bio njen pravi put. Ovog ponedjeljka Mahrina dolazi u novu epizodu Davcasta by Oslobodjenje, gdje je govorila o svojim počecima, ko joj je najviše pomogao, ali i ljubavnom životu.
Istakla je kako je i kao djevojčica uvijek voljela da pjeva, ali da se nikada nije mogla zamisliti na velikoj sceni na kakvoj danas nastupa.
- Sanjala sam o tome i borila se za to, kazala je Mahrina.
Počeci nisu bili lagani, Mahrina se morala preseliti iz malog grada u Srbiji u prijestolnicu što je za nju predstavljalo veliki korak jer tada nije imala mnogo ljudi koji su je podržavali.
- Nisam imala novca za prvi spot i pjesmu, nisam znala kako da se snađem, tada mi je pomogla kolegica Ana Kokić, kazala je ekskluzivno Mahrina za Davcast.
David se sa Mahrinom dotakao i teme koja uvijek diže buru, a to je ljubavni život. Otkrila je i u kakvim je odnosima sa svojim bivšim dečkom Henny-em, tako što su ga u podcastu David i ona pozvali telefonom.
Šta je Henny rekao i kako je reagirao na Mahrinin poziv, šta ona osjeća sada prema njemu i da li ga je stvarno preboljela? Zašto se nedavno povukla sa scene i koji su joj daljni planovi u karijeri, sve to saznajte u novoj epizodi Davcasta.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a Text Message.
U novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanomgost je Safet Softić, delegat SDA u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Rođen je u Banovićima, diplomirani je orijentalista s magistraturom Pravnog fakulteta u Zenici. Bio je dugogodišnji uposlenik Islamske zajednice, glavni imam u svom rodnom mjestu, također je dugogodišnji član SDA, čiji je bio ministar u Vladi Tuzlanskog kantona, predsjedavajući federalnog parlamenta, zastupnik u državnom. Od 2013. je bio potpredsjednik stranke, aktualni je predsjednik Glavnog odbora SDA, dugogodišnji sabornik a jedno vrijeme i predsjednik Sabora Islamske zajednice.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a Text Message.
40. je godišnjica Zabranjenog pušenja i izlaska albuma „Das ist Walter“, 80. je godišnjica Oslobođenja i 55. Skenderije. Tim povodom će Zabranjeno pušenje 24. 5. održati veliki besplatan koncert u Skenderiji povodom kojeg smo u podcastu U kontru sa Draganom Markovinom ugostili Davora Sučića aka Seju Sexona Sulu.
Je li uopće mogao i pomisliti te 1984. da će slaviti 40. godišnjicu aktivnog benda i to zajedno s dva velika simbola Sarajeva? Pričalo se i o tome zbog čega je New primitives kasnio nekoliko godina u odnosu na Novi val. Kako to da su u istom pokretu i skoro u isto vrijeme osvanuli bendovi tako različite poetike, poput Zabranjenog pušenja, Plavog orkestra i Crvene jabuke.
Nisu preskočili ni temu socijalne kritike u tekstovima i aferu „crko maršal“ i kako su ih političke strukture u Sarajevu primile. Otvorili su i pitanje prvih višestranačkih izbora u Sarajevu i o tome za koga je Sejo glasao.
Nije zaobiđeno ni pitanje zbog čega se on i mnogi drugi ljudi iz svijeta umjetnosti koji nemaju nikakvu političku, društvenu ili možda intimnu prepreku, poput Emira Kusturice ili Neleta Karajlića, nisu vratili u Sarajevo.
- Svašta se ranije dešavalo, lično meni nikad nisu bili simpatični njegovi (Neletovi) politički izrazi, njegov odnos prema gradu i njegovo dodvoravanje novoj sredini, kaže Sula, uvjeren da za tim nije bilo potrebe: "Niko ni za mene nije znao, pa sam opet došao i do benda, i do posla i živim od toga, ali neko dodvoravanje lokalnoj sredini nisam baš shvatio kao ultimativno da bih preživio u Zagrebu, da sad moram biti neki veliki Hrvat. Ali i to su legitimne stvari, svaki čovjek ima pravo da voli, cijeni, poštuje, prosuđuje, da sud
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a Text Message.
Završio je novopazarsku Gimnaziju i muzičku školu Stevan Mokranjac za harmoniku. Akademiju za pozorišnu i filmsku umjetnost studirao je u klasi Envera Petrovcija na Internacionalnom univerzitetu. Član je Udruženja dramskih pisaca Srbije i predsjednik Udruženja dramskih umjetnika Aparte.
Komičar, dramski pisac, glumac i TV hroničar iz Novog Pazara, Semir Gicić, ovog petka stiže u Opet Laka studio.
Nakon što je svojim Beskompromisnim stand up-om osvojio region, a uoči izvođenja predstave pred sarajevskom publikom, koja je zakazana za 20. maj u Bosanskom Kulturnom Centru, Semir je sa Lakom, za promjenu, odradio jedan kvalitetan sit down koji ćete obožavati.
Kako bi se bolje razumjeli i upoznali, Laku je u startu zanimalo šta to biti Pazarac sve podrazumijeva, naročito kada je novac u pitanju - jesu li škrti, čuvaju li pare ili, ipak, nešto treće?
- Široke su ruke, nisu škrti, ali, ne mogu sad svoje kritikovati, ali ipak, mora da ima malo publike kad se daje. Mora da se vidi kad su u kafani i pjevačici da daju, to mora da se vidi, ali se daje. Nisu Pazarci škrti, nego su Pazarci… ne možeš ti njih baš da zezneš, u smislu, on vidi gdje će on na kraju zaraditi, koji mu je cilj. To je naučeno jer, pazi, mi smo grad koji nema autoput, koji nema prugu, koji nema aerodrome, nema ništa i ti si uvijek pet koraka unazad u odnosu na sve druge i onda kad treba da kreneš nešto da radiš i to, ti uvijek si u većim troškovima, u većem minusu, nego svi ostali i onda praviš na veliko da zaradiš, ne da se zadovoljavaš kiflom, ispričao je Semir.
Iako je Semirovo najbliže okruženje bilo protiv glume kao njegovog životnog poziva, naišao je na podršku oca, a na putu do daski koje život znače, bavio se različitim vrstama posla.
- Vjerovao ili ne, ja sam radio na ploči, malter i, recimo, pošto mi je bilo jako teško zbog leđa, ja sam znao grubo da čistim stanove, znači, majstori sve za
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a Text Message.
Za nju je čak i Miljenko Jergović rekao da je „junakinja našeg doba“. Beogradska snaha, zagrebačka djevojčica, slobodna, oslobođena do tačke da nam samo može poslužiti kao primjer.
Ona se, kao i svaki slobodan duh, pronalazi u brojnim ulogama, od voditeljice, preko pjevačice i poduzetnice, do aktivistkinje, ali ono što je važno napomenuti je da je Ida prvo majka dva dječaka.
Najvažnija života lekcija kojoj učim svoju djecu je da pronađu sebe
Prepoznavanje javnosti niti je diže, niti spušta. Ida Prester je osoba koja ide svojim putem, na svoj način. Majka je dva dječaka, pokušava ih odgojiti da ovaj svijet ne doživljavaju preozbiljno.
- Tu smo zapravo da podržimo jedni druge. Moramo se držati, mi smo jedno malo pleme koje bi trebalo od sebe raditi najbolje. Čuvati si leđa u situacijama kad treba. Kada gledaš na taj način, stvarno ne doživljavaš sam svoj život preozbiljno. To je, mislim, prva lekcija koju ja i učim svoje klince. Šta god da se desi, nemoj doživljavati sebe prvenstveno i cijeli život ozbiljno. Padneš, ne uspiješ, padneš razred, nema veze, digni se, makni prašinu s koljena i idemo dalje. Jer samo tako možeš uživati u životu. Život je pun neuspjeha. Život je pun potencijalnih trauma i drama. Život nije Instagram. Vi ne vidite moje svađe sa mužem ni sve moje grozote koje se svaki dan dešavaju. Ali jednostavno moraš naučiti preko toga prolaziti sa osmijehom, iskrena je Ida.
Životne odluke i promjene
Zbog ljubavi se preselila iz Zagreba u Beograd. Koliko je ljubavi potrebno da bi se donijela takva odluka? Njezin životni put odiše hrabrošću i autentičnošću, što je zaista inspirativno za mnoge ljude. Njezina sposobnost da se baci u nepoznato zbog ljubavi ili osobnog instinkta pokazuje veliku snagu karaktera i spremn
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a Text Message.
U novu epizodu podcasta RazVEDRAvaNje dolazi nam profesorica pedagogije sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Emina Dedić Bukvić. Profesor Vedran Zubić je sa Dedić Bukvić razgovarao o pedagoškoj psihologiji te potrebama reformi obrazovanja i odgoja u modernom dobu. Također, poslušajte šta za pedagogiju kaže osoba koja školuje druge pedagoge te koji je značaj iste u školskom sistemu.
Poseban osvrt razgovora je bio o metodici digitalnog doba te o potrebi modernizacije didaktičkih pristupa.
Bilo je priče o svim negativnostima nastavničke profesije i greškama koje se dešavaju, ali i o pozitivnim praksama kolega u razredu.
Imamo politiku obrazovanja ali pitanje je imamo li kvalitetnu obrazovnu politiku, kaže Vedran.
- Naš obrazovni sistem je decentraliziran i fragmentiran, neću reći da je to jedna loša karika u obrazovnim sistemima zato što postoje druge države u svijetu koje su također decentralizirane i uspijevaju. Ono što nama nedostaje je zajednički cilj odgoja i obrazovanja. Mi to nemamo. Kanton Sarajevo ima svoj cilj, Srednjebosanski kanton ima drugi, Republika Srpska ima treći itd. Mi nemamo zajednički cilj odgoja i obrazovanja niti zajedničku ideju kakvog čovjeka želimo u Bosni i Hercegovini. Mislim da je na tome potrebno raditi, poručila je profesorica.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a Text Message.
Pogotkom u finišu meča finala play-offa, u kojem su se sastali njegov Željezničar i gradski rival Sarajevo, Hadis Zubanović je ostao zlatnim slovima upisan u historiji kluba, ali i bh. fudbala. Veliki broj sjajnih fudbalera je nastupao u sarajevskim derbijima i postizao pogotke, ali se rijetko o kojem priča kao o tom koji je postignut 5. juna 1998. godine.
Ono što se malo zna i o čemu se jako malo govori je činjenica da je Zubanović u dresu Željezničara postigao 47 pogodaka u 166 zvaničnih utakmica. U sezoni u kojoj je tim sa Grbavice postao prvak, odigrao je sjajnu sezonu, u kojoj je praktično sa 20 godina postao ključni igrač na putu do titule. Nastupao je u Turskoj za Karabukspor i Istanbulspor, u Rusiji za Anzhi, te u Emiratima i Poljskoj. U našoj državi je također nosio dres Veleža, ali se uvijek vraćao na svoju Grbavicu.
Zubanović je bio gost u našem studiju i tokom snimanja 24. epizode podcasta (IN)Direkt govorio o svom fudbalskom putu. Odlascima tokom rata na treninge, debiju protiv Turbine na Koševu, porazu od Zmaja od Bosne rezultatom 9:1 i tome kako su se "osvetili" Tuzlacima za taj poraz.
Govorio je Zubanović i o tome o čemu je razmišljao nakon pogotka protiv Zrinjskog u polufinalu play-offa, ali i tokom trka prema Mirsadu Dediću prije postizanja pogotka.
- Gol protiv Zrinjskog, sudio je Nijemac, i on je nama striktno zabranio da ako bude golova da ne smijemo da trčimo van terena, da će nam dati karton. Naružio nas je, još on Nijemac, kad priča kontamo sad ćemo na strijeljanje. Međutim, kada je taj gol pao i imajući u glavi sve to, ja sam krenuo i kažem ja ću tamo otići neka gori sve, neće mi dati crveni karton, nemam ni jedan žuti, igraću finale. Jedno od mojih ostvarenja dječačkih snova je bilo da
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a Text Message.
U Srbiji je proglašen za Fitnes ličnost godine, poznat po svojoj rečenici „živi šest dana kao Novak Đoković i jedan dan kao Toma Zdravković“, profesor je sporta i fizičkog obrazovanja, trener i zagovarač zdravog života - Nemanja Milović.
U studio Davcast by Oslobođenje dolazi iz Srbije, tačnije iz Beograda. Za sebe kaže da ga je oduvijek zanimao samo sport, a ta velika ljubav se preselila i na društvene mreže gdje je ubrzo postao i veoma popularan. Njegovi savjeti postaju viralni i obaraju sve rekorde. Osim o edukaciji o treninzima, govori i o suplementaciji, jutarnjim i večernjim rutinama, snu, psihologiji i filozofiji. Jer kako Nemanja kaže „fora je u balansu“.
Nemanja i David su razgovarali o onome što svakoga muči kada je riječ o treniranju, a to je motivacija. Kako doći do nje i stvoriti radne navike. Govoreći o navikama i to onim ne toliko dobrim, došli su i do mobilnih telefona te koliko nam oni ustvari štete.
Ne brinite, nisu govorili samo o zdravlju i fitnesu, bilo je i onih uvijek zanimljivih i aktuelnih tema, poput muško-ženskih odnosa te raspodjele obavljanja kućanskih poslova.
- Muškarac i žena se svađaju, potom ne razgovaraju i ne pomire se, svi problemi se bacaju pod tepih. Kasnije se te stvari izvlače ispod tepiha, pa dolazi do još većih svađa, a i čestih razvoda, kaže Nemanja.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a Text Message.
Prošle srijede, ujutro u 6 sati, ugašen je signal Federalne televizije. Odluku o gašenju - izuzev programa vijesti i dnevnika - donio je Poslovodni odbor BHRT-a. Općinski sud u Sarajevu je reagirao privremenom mjerom i od 19.30 sve je opet krenulo po starom. Pa iako bi se moglo reći da je novinare stigla stara kletva - dabogda se o sebi zabavili, i ovo je teška politička priča: Bosna i Hercegovina ima tri javna emitera koji su zakonom još 2005. godine trebali osnovati Korporaciju, no to se nikada nije dogodilo, pa BHRT opstaje kao državni i u Sivom domu se kusura sa FTV-om, dok je RTRS televizija po uzoru na Enverhodžinu. Za bilo kakvo rješenje problema koji predugo traju, treba naravno angažman vlasti, no tek smo tu u problemu: nema ni na vidiku vlasti koja medije i novinare shvaća i prihvaća kao svoje korektive, a da ne govorimo o tome da ni u tragovima nema zalaganja za javne emitere koji bi morali biti uzor, korektiv i iskaznica svakog društva, dakle utočišta profesionalizma, objektivnosti i nastojanja da svojim programima - informativnim, edukativnim, dokumentarnim, zabavnim, sportskim doprinose boljem društvu.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović direktor Mediacentra iz Sarajeva Boro Kontić. U Mediacentru je angažiran od samog osnivanja, aprila 1995. godine. Prije toga je više od 30 godina radio kao novinar: autor je radijske emisije Primus u kojoj je nastala Top lista nadrealista, bio je glavni urednik Omladinskog programa Radio Sarajevo, a kasnije i Drugog programa Radija Sarajevo, a bio je i član Poslovodnog odbora nekadašnje RTV BiH. Tokom rata izvještavao je za Glas Amerike, autor je više dokumentarnih filmova, dobitnik nekoliko međunarod
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a Text Message.
Gost Amira Vuka Zeca bio je njegov dugogodišnji saradnik i prijatelj arhitekta Mirsad Hadžirović.
Iako je Hadžirovićeva ljubav arhitektura, saznali smo da ipak malo više voli automobile. Kaže da italijanski automobili imaju lice, dušu i srce, a, inače, ko vozi automobil iz Italije i zimi hoda u sandalama jer curi na sve strane. Francuzi su imali devizu „radimo automobile na način da ljudi prežive, a vozilo ne mora“, a Nijemci...
Razgovor je počeo sa automobilima, ali vrlo brzo su se vratili na temu prostora, tačnije arhitekture. Krenula je priča o gradnji bob staze za Olimpijske igre u Sarajevu 1984. Potom o godinama koje je proveo kao nastavnik konstrukcija na Arhitektonskom fakultetu, o iskustvu koje je stekao radeći u Njemačkoj i u Velikoj Britaniji te nam ispričao u kakvoj bi kući želio živjeti i šta je njemu arhitektura.
Ovaj dvojac, u podcastu O prostoru sa Zecom i Vukom, nam je otkrio i šta znači penzionisati se - raditi više nego prije.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a Text Message.
Nina Bulajić već 15 godina radi u obrazovanju kao školski psiholog. Karijeru je započela u javnoj školskoj ustanovi, a od 2017. godine dio je zajednice Bloom School Sarajevo koja obuhvata vrtić, osnovnu i srednju školu. Radi sa djecom starosti od dvije do 19 godina, prolaze skupa kroz sve razvojne faze, zajedno žive, uče i rastu.
Ono što je izdvaja od drugih je to da ona radi u školi koja funkcioniše na Montessori metodi, koja predstavlja inovativni pedagoški pristup koji se temelji na promicanju sveobuhvatnog razvoja djeteta, obuhvaćajući njegov fizički, društveni, emocionalni i intelektualni. Metodu je razvila dr. Maria Montessori početkom 20. stoljeća, a postala je sve popularnija kao alternativa tradicionalnim obrazovnim metodama. Upravo ovakvo školovanje izgrađuje djecu u zdravije odrasle osobe, a o čemu govorimo u novoj epizodi podcasta Zdraviji sa Amelom Ivković O'Reilly.
Osnovna fraza koja prati Montessori je „Pomozi mi da uradim sam“, jer samostalnost djece je ključan aspekt.
Tako Nina ističe da i djeca od dvije godine mogu da urade jako puno toga sami.
- Od oblačenja, spremanja svojih stvari, brige o svom okruženju gdje se nalaze, oni to mogu. Nažalost mi odrasli smo ti koji zbog stresa, tempa života i pritisaka koje imamo često kažemo djeci „Ja ću to uraditi za tebe“. Uštedit ćemo vrijeme, a ustvari sav taj proces koje dijete prolazi, prepreka na koju naiđe dok zaveže pertlu je iskustveno učenje, a jedino kroz iskustvo dijete i usvaja znanje i vještine, istakla je ona i dodala da je bitan segment rada i „slobodan unutar granica“.
Društvene mreže su nezaobilazan dio današnjice i mnogi od nas već teško mogu da se sjete života bez njih, a generacije koje dolaze su rođene na društvenim mrežama, a mi trebamo da ih naučimo kako da se nose sa njima, kako da budu sigurni na internetu, kako da ne dozvole da im se pokvari slika o sebi, a ni drugima, kako da žive zdrav život uz društvene mreže.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a Text Message.
Osnivač je i frontmen bosanskohercegovačke grupe Zoster, kantautor i glumac. Rođeni Mostarac i mislilac. Formalno, kako kaže, potpuno divlji i neobrazovan. Ovog petka nam u Opet Laka studio stiže Mario Knezović iz Zostera sa velikim Z, muzičkog sastava koji, potaknut padom društvenog imuniteta, još od 2000. godine, kada je nastao, pa sve do danas, održava epidemiju dobrih nota, sjajnih poruka skrivenih u tekstovima i pokretačke vibre.
I pored vrlo jasno blistavog muzičkog puta, Mario se u jednom trenutku odlučio i za glumu, a Laku je, naravno, zanimalo što mu je to trebalo?
- Gluma mi se nekako dogodila. Bliska je ovome što radim jer kada gledaš, pjesma jeste sažeti film. Kada napraviš video spot, imaš i scenarij, i režiju, i glavne glumce… pjesma je, u stvari, mini priča. Radim sa najboljima i ništa mi ne pada teško. Oskarovac me otkrio, s njim sam snimio prvi film i onda je sve išlo prirodno. Trenutno snimamo drugu sezonu serije Kotlina, pa pravimo pauzu, zatim radimo cijelog ljeta koncerte, nekako se uvijek dobro iskombinuje. Tako sam prošle godine nakon koncerata, na jesen išao na otok sa Danisom da snimamo film, bilo je ludilo. Radi se o Prviću kod Šibenika i na tom otoku uopšte nema auta, tu smo mjesec dana bili i radili. Bio je to jedan od najljepših procesa ikad, ispričao je Mario.
Između ova dva umjetnika nadugo i naširoko nizale su se priče o muzici, filmu, životu, mladosti i starosti, sadašnjosti i budućnosti. Uz dosta ozbilje i malo više smijeha, Opet Laka podcast minute, potaći će vas na razmišljanje pod tačkom razno, probuditi emociju i, kao što to uvijek kod Lake i biva, dobro vas zabaviti.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a Text Message.
Kako je vaše samopouzdanje ovih dana? Kako ga gradite? Kako na to utječe internet? Ispričaćemo vam priču o tome kako smo došli do tačke da djevojčicama od devet ili deset godina kupujemo kreme i serume, dok one prave svoje skin rutine, a mi govorimo „Vidjela je na internetu.“
A tu priču o samopouzdanju i internetu, ali i mnoge druge priče, sa Brankicom će pričati Naida Kundurović, geštalt psihoterapeutkinja pod supervizijom i osoba koja već dugo u svemu traži dublji smisao.
I moje samopuzdanje je bilo poljuljano komentarima na društvenim mrežama
Internet, posebno društvene mreže, često imaju značajan utjecaj na naše samopouzdanje, budući da možemo neprestano biti izloženi savršeno uređenim životima i slikama drugih ljudi. Poređenje sa životima na društvenim mrežama može dovesti do osjećaja nedostatnosti i nerealnih očekivanja.
- I ja sam prije nego što sam se upustila u svoj novi identitet i karijeru psihoterapeutkinje, bila nekoliko puta poljuljana. Osoba koja je imala više od deset godina karijere u medijima, osoba koja je radila na sebi i još uvijek radi, 2012. godine sam bila poljuljana sa nekakvim storijima i objavama, obzirom da sam nekad bila u nekim lošim danima, mjesecima. To su znali biti periodi koji su znali trajati. Kad bi neko nešto postavio, ja sam bila taj dan slabe osovine, bila sam poljuljana. Sad zamisli, ako sam ja kao zrela, samosvjesna ličnost uspijevala biti poljuljana komparacijom na Instargramu kako tek djevojčice od 10, 12,15, 17 godina, u najosjetljivijem životnom razdobolju, kada hormoni divljaju i kada one ne znaju ko su, kada tek otkrivaju svoju kožu, kako na njih to utječe, kaže Naida.
Moj najveći uspjeh je što sam ja sa Ayinim ocem uspjela ostati čovjek
Jako rijetko imamo priliku slušati o razvodima iz ugla psihoterapije. Razvodom se ba
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a Text Message.
Vinarija Jungić iz Markovca pored Banja Luke, nastala je iz inata i ljubavi. Inata kojim je Željko Jungić pokazao kako se i u tom dijelu BiH može uspješno uzgajati grožđe i proizvoditi vrhunska vina. Stoga možemo kazati kako su ljubav prema vinu i želja za revitalizacijom rodnog kraja bili zvijezda vodilja te vinske priče.
Iako nema tradicijsku povijest jer je isključivo nastala kao rezultat strastvenog hobija doktora elektrotehnike Željka Jungića, danas već uz angažman cijele obitelji Vinarija Jungić se pozicionirala i etablirala na vinskoj karti BiH. Kćerka Marijana Jungić, direktorica vinarije i gošća 14. epizode podcasta Nazdravite s nama, suvereno vodi posao i prodaju.
Kada je riječ o investicijama, subvencijama i fondovima BiH je jako specifična kaže Jungić.
- U Hrvatskoj i Sloveniji vinari imaju velike podsticaje od same sadnje vinograda pa na dalje. Mi u BiH nemamo ništa, doslovno. Iz godine u godinu sav profit koji se ostvarivao se ponovno ulagao. To nije posao koji je trajao pet ili deset godina, to je posao koji tako traje i danas. Mada moram istaći da prije tri godine smo imali veliku subvenciju od projekta EU4Business, govori Jungić.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a Text Message.
Gosta 23. epizode (IN)Direkta, iz rodne Batajnice kod Beograda, fudbalski dovodi u Sarajevo gdje osniva porodicu te i danas živi i radi. Uz BSK Batajnicu, početak Branislava Arsenijevića se veže za omladinske kategorije FK Zemun koji je važio za jednu od najboljih škola fudbala u Srbiji.
Seniorski staž ostvaruje u Mladosti iz Lučana te sa Branislavom Ivanovićem dijeli svlačionicu u FK Srem. Na debiju za ukrajinski Chornomorets Odesa doživljava tešku povredu što pauzira njegovu inostranu karijeru. Nakon oporavka, uspješno igra u Sjevernoj Makedoniji za Sileks.
2007. godine dolazi u BiH i potpisuje za Slaviju, tada stabilnog premijerligaša čiju su ekipu činila imena poput Sretka Vuksanovića, Gorana Simića, Bojana Regoja i drugih velikana. Sa Slavijom postaje viceprvak, osvaja Kup BiH i igra evropske utakmice. Nakon tri godine prelazi na Koševo te baš u svom debiju za FK Sarajevo igra i postiže pogodak protiv Slavije.
Nakon kvalitetne sezone u bordo dresu, Bane odlazi u Azerbejdžan gdje naredne tri sezone nastupa za AZAL iz Bakua. Poslije se vraća u Slaviju te donosi odluku o završetku karijere.
- Bilo je nekih situacija da se vratim. Tri prelepe godine sam proveo u Azerbejdžanu potpisao sam taj neki deo novca da opraštam FK Sarajevo, a da mi oni nešto isplate. Otišao sam mirne glave, dobio sam papire čiste. U tom momentu nije došlo do rasprava između mene i kluba, doduše nisu ni bili ti ljudi u upravi kluba kada sam ja odlazio. Bilo je o mom povratku gde bi se ja sigurno i vratio, gde me je čitav grad zavoleo. Horde zla, kada ih i dan danas sretnem na utakmici, čujem "Bane vrati se", ali ne mogu više da se vratim kao igrač, mogu samo na neku drugu poziciju, ali sam tu uvek. Često dođem i na Koševo naročito kada je derbi. Ibraković će vam dati odgovor na pitanje zašto se
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a Text Message.
Žena, majka, supruga čija je požrtvovanost ganula čitav region stiže u studio Davcast by Oslobođenje. Mahira Hajdarpašić (ex Ahmiš), poznata je kao žena heroj. Žena koja se sama sama brinula o svom preminulom suprugu Esedu Ahmišu dok je duže od decenije bolovao od multipla skleroze, se nedavno našla na meti negativnih komentara jer je uplovila u bračne vode sa novim izabranikom Saladinom Hajdarpašićem.
Tako se njen život neminovno podijelio na dva dijela, a opet oba prelijepa na svoj način. Mahira je životna iskušenja shvatila kao misiju, da se treba žrtvovati kako bi drugima pomogla - to je, kaže, bila njena zadaća. Nakon smrti supruga i pronalaska nove ljubavi život gleda kao nagradu i uživanje.
Svoj prvi brak, za kojeg su mnogi govorili da je primjer istinske i čiste ljubavi, je uporedila sa današnjim brakovima koji su prema njenim zapažanjima dosta „klimavi“.
Mahira je ispričala i kako je upoznala svog sadašnjeg muža Saladina te kako je sada sretnija nego ikada, jer napokon je dobila zasluženu ljubav. Danas je domaćica, to smatra pohvalom i komplimentom iako se čudi zašto je to modernim ženama današnjice to uvreda.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a Text Message.
Pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija uskoro će se naći Rezolucija o Srebrenici. Objava teksta Rezolucije, čiji su predlagači Njemačka i Ruanda, potvrdio je ranije najave: cilj je pravda i pomirenje u regionu, kojem bi nesumnjivo doprinijelo da se svaki 11. juli obilježava kao Dan sjećanja na žrtve genocida. Jučer je podršku Rezoluciji najavilo 57 zemalja članica Organizacije islamske konferencije, a sve više država su i kosponzori Rezolucije.
Ističu se, naravno, bliži i dalji susjedi - Slovenija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija, no tu su i Albanija, Austrija, Bangladeš, Belgija, Bugarska, Kanada, Čile, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Irska, Italija, Jordan, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malezija, Nizozemska, Novi Zeland, Poljska, Švedska, Turska, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države i Vanuatu. Rezoluciji se protivi Srbija, a njen kosponzor je Rusija. Najistureniji Putinov sljedbenik u ovom dijelu svijeta Milorad Dodik također ne posustaje - gotovo svakodnevno negira genocid i prijeti raspadom zemlje.
S nama je u podcastu Direktno sa Vildanom Selimbegović Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra u Potočarima. Doktor je nauka, dugogodišnji novinar magazina Dani, autor knjige "Razglednica iz groba" koja je prevedena na devet jezika. Emir je, naime, radio u štabu Ujedinjenih nacija u Srebrenici u vrijeme kada su trupe pod komandom Ratka Mladića izvršile invaziju na zaštićenu zonu pod kontrolom međunarodnih snaga. Preživio je, ali nije zaboravio smrt kojoj je gledao u oči. Njegovu karijeru obilježila je Srebrenica, kao novinar je pratio suđenja u Haagu, kao političar se zalagao za prava žrtava i pre
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a Text Message.
Admir Mujkić, bosanskohercegovački akademski grafičar, gost je nove epizode podcasta U kontru sa Draganom Markovinom. Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek za grafiku, u klasi profesora Dževada Hoze. Na istoj akademiji završio i postdiplomske studije.
Sa Mujkićem, koji je i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Dragan Markovina je razgovarao povodom izložbe iz arhiva akademije koja pokriva prvih deset godina studija grafike, 1972-1982. godine.
Pričali su i o njegovom odnosu prema Uni, ratovanju u Petom korpusu, umjetničkoj inspiraciji zavičajem, o Japodima i Krajišnicima, studiju u Sarajevu i utjecaju profesora Dževada Hoze na njegov rad. Tematizirali su i grafički doprinos akademije Olimpijadi u Sarajevu te ratnom djelovanju i ratnim grafikama s ALU-a.
Govorilo se i o tome zašto ne postoji koncept u kojem se svojata antički svijet.
- Današnji um koji nas vodi, to je jedan mediokritet koji ne može još dobaciti do tog antičkog, oni samo ove najfriškije informacije pamte i vjerovatno ove koje su im djedovi prenijeli. A historija je puno više. Tu se i krije neko rješenje, kada bi svako od ovih pet-šest plemena koja su živjela baš u Bosni i Hercegovini kada bi na osnovu toga napravili neku identifikaciju bilo bi puno lakše. Svjestan sam i znam da ljudi nisu takvi nego mi živimo još uvijek tu neku sirovu posttranziciju gdje nam konstantno bacaju kosti sa sve tri strane, kaže Mujkić.
Bilo je riječi i o obnavljaju Umjetničke kolonije u Počitelju, o tome zbog čega Bosna i Hercegovina nema osmišljen nastup na Venecijanskom bienaleu, o strukturi studenata u Sarajevu i o tome djeluje li još uvijek sarajevska akademija kao centralna i okupljajuća za čitavu državu.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
- Visa fler
