Avsnitt
-
Send us a text
U novoj epizodi Oslobođene govorimo o dojenju - ne kroz idealizovane slike, već kroz stvarna iskustva majki. Kako izgleda kad ste umorni, sve vas boli, a bebi ste jedini oslonac? Koliko podrška partnera, okoline i sistema može napraviti razliku?
Majka, Sabrina Kraljić je s nama podijelila iskustva iz svojih prvih dana majčinstva, govoreći o tome koliko joj je značilo što je imala podršku - onu koja vam daje vjetar u leđa kad pomislite da ne možete više. Razgovaramo o ulozi partnera, društvenim pritiscima i onim tihim porukama koje ženama govore da moraju biti savršene.
- Moja najveća podrška je bio je moj suprug. Ono što je on radio jeste da mi kaže: super si mama, najbolja si. Blago ovoj bebi što si baš ti njena mama. Vidi kako si uporna, ti stvarno super to radiš, nemoj da se brineš. Znači kada je beba nahranjena, kada je budna, da on provodi tih par sati s bebom da se ja odmorim. To mnogo znači za svaku mamu. I podrška prijateljica, podrška okoline je jako važna, ali mislim da je partner ključan u tom procesu, kaže Sabrina.
Sadiha Dervišević, glavna sestra Zavoda za zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo, ističe da su tehnika, podrška i pravovremene informacije ključni.
Bebe se rađaju s prirodnim refleksom sisanja, što znači da su sposobne odmah pokušati dojiti, ali važno je omogućiti im kontakt s majčinim tijelom što je prije moguće. Profesionalci naglašavaju koliko je važno da medicinsko osoblje u porodilištima pomogne novopečenim majkama u prvim pokušajima dojenja, da pokažu pravilan položaj, prepoznaju potencijalne prepreke (kao što su npr. uvučene bradavice) i ponude praktične savjete.
- Bez obzira na vrstu poroda, žena mora pronaći položaj koji joj odgovara, u kojem joj nije neugodno i koji omogućava bebi da pravilno sisa. To je ključno za uspješno dojenje, poručuje Sadiha, žena koja je i sama bila patronažna sestra i svakodnevno obilazila porodilje u njihovim domovima.
Na kraju, poruka je jasna - dojenje se uči, a žene trebaju podršku, razumijevanje i strpljenje. Prvi dani su presudni i tada je pomoć stručnog osoblja nezamjenjiva.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U jubilarnoj 70. epizodi koja zatvara drugu sezonu podcasta (IN)Direkt, donosimo priču o klasnom napadaču kojeg navijači FK Sarajevo s ponosom pamte - Krsti Velkoskom.
Rođen u Vevčanima kod Struge, Velkoski prve fudbalske korake pravi u lokalnom Karaormanu. Upisuje srednju školu u Skopju, gdje njegov talent prepoznaju u Rabotničkom. Seniorski debi bilježi već sa 16 godina, minute skuplja na posudbama u Tikvešu i matičnom Karaormanu, a prvi uspjesi nisu dugo čekali, u sezoni 2007./2008. osvaja duplu krunu s Rabotničkim, ostavljajući iza sebe impresivnu statistiku.
Put ga zatim vodi u Metalurg iz Skopja, klub u kojem dodatno sazrijeva kao napadač. Slijede kratke, ali vrijedne avanture u rumunskom Ceahlaulu i kiparskom Parlimniou, prije povratka u Rabotnički. Ključni preokret u karijeri dolazi sa pozivom FK Sarajevo.
Potom slijede izazovi daleke Azije, prvo Južna Koreja i ekipa Incheon United, a zatim tajlandska avantura u klubu Swat Cat. Ipak, ljubav prema Sarajevu je prevagnula i Velkoski se vraća na Koševo, a ovog puta kao kapiten osvaja duplu krunu u sezoni 2018./'19. i još jednu titulu prvaka naredne godine. S ukupno 64 gola u 235 utakmica, Krste se upisao u historiju FK Sarajeva kao stranac s najviše nastupa i jedan od deset najboljih strijelaca svih vremena.
- Veoma sam ponosan na to što sam uradio. Nisam imao neka očekivanja da će biti ovako dobro. 235 utakmica, ponosan sam na svaki go koji sam dao. Znam kakvu sam radost donosio navijačima i sebi isto. Pomagao sam klubu da napravi bolji rezultat. Preponosan sam što sam bio kapiten ovog kluba i što sam osvojio toliko trofeja. Ali prije svega mi je drago što se uvijek mogu vratiti ovdje. Ne samo u klub, već se vratiti u Sarajevo, uzdignute glave, što je najbitnije, rezimira Velskoski.
Nakon emotivnog rastanka sa Sarajevom, vraća se ponovo u matični Rabotnički, bilježeći 10 golova i osam asistencija u 42 utakmice, a trenutno sa Makedonijom GP slavi titulu prvaka druge lige.
U ovoj posebnoj epizodi podcasta (IN)Direkt, Krste Velkoski dijeli jedinstvene detalje o svojoj fudbalskoj avanturi: od Skoplja do Sarajeva, preko Rumunije, Kipra, Južne Koreje i Tajlanda
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Evropska konferencija rabina, koja se trebala održati u Sarajevu, otkazana je, a oni jurišnici s društvenih mreža, najzaslužniji i za dezinformacije i za teorije zavjere, sada krive sve redom: od visokog predstavnika u našoj zemlji Christiana Schmidta, preko famoznog Amira Grosa Kabirija do Zorana Krešića, novinara Večernjeg lista, od čijeg se pamfleta ogradio i sekretar Evropske rabinske konferencija. Zaplatio je i reisu-l-ulema dr. Husein Kavazović, jer je imao hrabrosti da javno izrazi žaljenje zbog otkazivanja i još pokuša spasiti dobar glas bosanskohercegovačke prijestolnice porukom da je pravo mjesto za ovakav skup. Zabili smo sebi autogol koji nam nije trebao, konstatirao je dugogodišnji predsjednik Jevrejske zajednice Jakob Finci.
Konferencija će danas početi u Minhenu, a Sarajevo ima priliku da se pogleda u ogledalo i zapita šta mi to radimo glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
Gost nove epizode Direktno sa Vildanom Selimbegović je historičar Edin Omerčić. Doktor Omerčić razumije i Sarajevo i historiju, a sam priznaje kako je čitavo desetljeće posvetio istraživanjima političke djelatnosti vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini.
Kako gleda na otkazivanja Evropske rabinske konferencije?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Kerim Šabić najmlađi je gost Amira Vuka Zeca u podcastu O prostoru i student medicine na univerzitetu School of Science and Technology u Sarajevu.
Kao srednjoškolac imao je priliku raditi na prestižnim međunarodnim projektima, među kojima treba izdvojiti saradnju sa CERN-om kroz projekat Cultural Collisions. To iskustvo mu je otvorilo pogled na svijet nauke i tehnologije te ga motivisalo da spoji svoje interese u oblasti medicine i tehnologije.
Osnovao je firmu Horalix sa ciljem da se iz Bosne i Hercegovine donesu inovativna rješenja u zdravstvo. Kroz Horalix razvijaju napredne AI alate koji pomažu doktorima u analizi rendgenskih i CT snimaka, kao i u upravljanju terapijama i pacijentima. Iako njihovi proizvodi još nisu široko korišteni u bolnicama, oni se intenzivno testiraju i svi koji ih koriste izrazili su veliko zadovoljstvo i zainteresovanost za njihovu primjenu.
- Dosta ljudi trenutno, i sa razlogom, se boje AI-a i misle da će izgubiti posao. Pričao sam sa jednim doktorom iz Njemačke, on je poznati ortopedski hirurg. Rekao je da, i ja se slažem sa njim, AI neće zamijeniti doktora, on će mu pomoći da bude bolji doktor. Svaki doktor krene sa nule i on mora mnogo učiti. Šta će AI uraditi? On će ovu nulu povisiti gore i onda nećemo morati učiti iz početka jer će te lagane stvari AI moći riješiti a za kompleksnije stvari će čovjek biti više specijaliziran i više će znati o tome. Onda ćemo te teže bolesti moći lakše riješiti, kaže Kerim.
Pored zdravstvenih ustanova, značajno interesovanje pokazale su i farmaceutske kuće. Njihovi projekti su predstavljeni i na međunarodnim događajima u Berlinu, Stockholmu i Uppsali, što im dodatno daje snagu da vjeruju u potencijal naše zemlje i u mogućnost da BiH postane značajan centar tehnoloških inovacija.
U podcastu su Amir i Kerim razgovarali o vještačkoj inteligenciji, da li je se ljudi s razlogom plaše i hoće li zbog nje ostati bez posla, o njenoj primjeni u medicini, arhitekturi, učenju i svakodnevnom životu.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U društvu u kojem povijest prečesto služi kao gorivo za nove podjele, Hrvoje Klasić je među onima koji vjeruju da se istina ne smije prepustiti tišini. Već više od dvije decenije neumorno istražuje teme koje i danas razaraju krhki društveni dijalog na prostoru bivše Jugoslavije. Povijest je, kaže, izabrao vjerujući da će to biti dosadno, ali voljeno zanimanje. No, umjesto arhivske tišine, posljednjih 15 godina živi s prijetnjama smrću, uvredama i prijavama policiji, ali stava je da se za istinu vrijedi boriti.
Baš takav - direktan, slobodouman, u službi istine, dolazi u naše Oslobođenje kod, istog takvog - Elvira Lakovića Lake. Kroz otvoren i duhovit razgovor, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu nije se libio komentarisati ni stanje duha na Balkanu.
- Dosta putujem po svijetu, pa tako i po zemljama koje se vode kao ljubazne. A onda se razočaram. U nekim arapskim zemljama ljudi jesu gostoljubivi, ali ti na kraju sve naplate. Nedavno u Tunisu jedan čovjek mi je sam ponudio da mi pokaže nešto, a poslije mi je tražio novac. Ja si to u Bosni ne mogu zamisliti. Ovdje bi ti rekli - ajde na rakiju, ne bi ti tražili novce. Na ovim prostorima nema sredine - ili bi ti dali bubreg, ili bi ti ga izvadili. Kakvo je to ludilo, ne znam, jesam doktor, ali nisam doktor te struke, kaže Hrvoje kroz smijeh.
Kao neko ko već godinama glasno upozorava na revizionizam i iskrivljene priče o prošlosti, Klasić voli podsjetiti da povijest zaista jeste učiteljica života, ali da smo mi “vrlo loši učenici".
- S jedne strane letimo u svemir, liječimo bolesti, imamo aute koji sami voze, a ovdje još pričamo da li se neko zove Meho, Ante ili Jovan, kazao je.
Posebno ga je dirnula nedavna studentska pobuna u Srbiji, a kada je riječ o BiH, Klasić otvoreno priznaje zabrinutost.
Kao ambasador EuroClio-a, međunarodne mreže nastavnika povijesti, Klasić aktivno učestvuje u projektima koji uče mlade kako da povijest ne koriste kao oružje, već kao alat za razumijevanje. Dijalog je jedini pravi put naprijed, uvjeren je.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Benjamin Mrkonjić, gost Oslobođene koji ruši mitove o njezi kože dolazi bez filtera i bez dlake na jeziku. Prvi magistar dermatofarmacije i kozmetologije u Bosni i Hercegovini, poznat po britkom umu i još britkijem jeziku, otvoreno govori o zabludama u beauty industriji. Da li su nam stvarno potrebni svi ti silni proizvodi? On tvrdi: ne.
- Rutina njege kože ne mora imati deset koraka. Čistač, tonik, serum, krema. Tačka. Krema sa SPF-om ako ideš vani, noćna ako ne ideš. Peeling jednom sedmično i to je to. Sve ostalo - layoveri, silni slojevi - to je marketinški trik. Proizvodi samo stoje na licu, ne prodiru u dublje slojeve kože. Kad pod prstima osjetiš da je koža nahranjena - to je dovoljno, kaže Benjamin.
U svijetu kozmetologije mitovi se šire brže od rezultata. Šta je zapravo istina o borama, hidrataciji i šminci?
- Jedan od najvećih mitova je da bore nastaju samo zbog godina. Nisu godine jedini krivac - bore dolaze i zbog UV zračenja, reflektora, loše ishrane, zagađenja, premalog unosa vode, kaže Benjamin.
Koji su to sastojci koju svaka koža voli, bez obzira na tip? Benjamin otkriva svoje favorite koji bi trebali biti dio svake skincare rutine.
- Hijaluronska kiselina, jantarna kiselina i iznenađujuće za mnoge aloe vera. Dodao bih i četvrti, opcionalno: salicilna kiselina ili vitamin C. Aloe vera je savršena, ali još uvijek potcijenjena. Nalazi se uglavnom u skupljim proizvodima jer je sirovina kvalitetna i rijetka, kaže Benjamin.
Pojašnjava da je retinol izuzetno efikasan vitamin iz grupe liposolubilnih - zajedno s A, D, E i K - te ga opisuje kao odličan sastojak za njegu kože.
Preporučuje da oni koji žele uvesti retinol u svoju rutinu započnu s njegovim blažim oblikom - retinaldehidom. Ovaj oblik, kako ističe, brže prelazi u aktivni oblik retinoične kiseline, a pritom izaziva znatno manje iritacija. Idealno vrijeme za uvođenje retinola, prema njegovom mišljenju, jeste od 22. ili 23. godine života. Međutim, upozorava na čestu grešku - prekomjerno korištenje. Neki korisnici, umjesto da rješavaju konkretne probleme, pribjegavaju pretjeranom nanošenju retinola, što dovodi do ljuštenja, perutanja i u kraj
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Ako ti prvi put nešto ne uspije, ti probaj drugi put, pa i treći. Ni Ilda Humić iz Kalesije, nije odmah uspjela. Upravo ovim riječima je i započela svoju priču u podcastu Životna škola.
Danas je majka četvoro djece, poduzetnica, influenserica i osnivačica jednog od najbrže rastućih domaćih brendova - Humperija.
Ilda nije započela svoju karijeru s ciljem da postane biznismenka. Prvi koraci su bili sasvim spontani. 2009. godine je na Lookbooku objavljivala svoje outfite. Kasnije je pokrenula blog, radila paralelno, vodila timove, studirala i postala majka. Sve dok joj, tokom pandemije, psihijatar nije rekao ključnu rečenicu: „Tebi treba hobi.“. A iz tog hobija nastao je brend, zajednica i biznis.
Prethodnih sedmica se podigla prašina o njenom velikom i relativno brzom uspjehu i prihodu firme od dva miliona maraka.
- Vidim naslov „prihod dva miliona“. Pričamo o pismenosti, mi smo hronično nepismen narod, globalno. A finansijska nepismenost je posebna kategorija nepismenosti. Čuj prihodi? Pa ima na CompanyWall-u dobit 650 hiljada KM za ovu godinu. To je bio lijep naslov. Kažu mi da je cilj bio promocija malog biznisa, ali sad kad razmislim iz ove perspektive, smatram da je naslov itekako bio neprikladan jer su trebali znati da će to izazvati polemike, kaže Ilda i dodaje da je njen suprug Edin bio puno trezveniji i rekao: “Ilda, možeš sebi navući reketaše.“, što se i desilo odmah sutra ujutro.
Ilda se ne uklapa u stereotipnu sliku poduzetnice. I to je, možda, najveća snaga njenog brenda. Nije školovana ekonomistica, ali poznaje tržište i zna šta prolazi.
- Rođena sam da budem lider. Ovo sad zvuči prepotentno, ali ja ne volim ni lažnu skromnost. Ja jesam lider, ali ono što bih sebi zamjerila je što sam preblaga. Ne mislim da treba biti stroga prema ljudima, ali čak se suzdržavam da kažem i neke konstruktivne stvari. Napraviti ovakvu firmu u Kalesiji, za ovako kratko vrijeme, ovako uspješno, sa takvom atmosferom kakva vlada unutar tima, može napraviti samo dobar lider, iskrena je Ilda.
Danas, Humperija raste, ima svoju proizvodnju, distribuciju, e-commerce, marketing, zajednicu, i sve ono što čini ozbiljan biznis
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U 69. epizodi podcasta (IN)Direkt gost nam je bio Samir Mekić, bivši veznjak, trenutno reprezentativni selektor i čovjek čija je karijera savršena ilustracija nepredvidivosti fudbalskog života.
Sve je počelo na sarajevskim Pofalićima, gdje je kao 16-godišnjak debitovao za seniorski tim Pofalićkog u Republičkoj ligi. Sljedeća stanica bila je Širokača, gdje odlazi na poziv legendarnog Želimira Vidovića Kelija, a potom i prelazak u Vratnik, gdje ga je primijetio Mehmed Janjoš Čala i preporučio FK Sarajevo. Iako je odrastao kao navijač Želje, sudbina ga vodi ka bordo timu i snovima igranja u tadašnjoj Prvoj ligi Jugoslavije.
Ali rat mijenja sve. Mekić fudbal mijenja rovovima, a onda slijedi poziv Fuada Muzurovića i nevjerovatna jednogodišnja svjetska turneja FK Sarajevo koji se reaktivira. Na toj turneji, Mekića primjećuju u Emiratima, gdje ostaje s prijateljem Samirom Abdurahmanovićem Glistom, gradeći prvu inostranu karijeru.
Godine 1994. odlazi u danski Ikast, što smatra najvećom greškom svoje karijere te se brzo vraća u Emirate. Uslijedile su brojne probe u Njemačkoj i konačno angažman u Bayern Hofu. Povratak kući obilježava sjajna epizoda u Bosni Visoko s kojom osvaja Kup BiH.
Konačno, dječački san ostvaruje na Grbavici igrajući za voljeni Željezničar, za koji upisuje 42 nastupa i tri gola.
- Ja sam bio navijač Želje, moja sva mahala je navijala za Želju. Kao dječak sam išao na utakmice, gledao Videoton kad je igrao sa Željom i pratio taj Kup UEFA. Sad ja gledam protiv Videotona i sebe zamišljam. Bože dragi, da je meni samo da ja izađem ovdje. Toliku sam želju imao, volio tog Želju i desi se to. Stojimo na centru, Vazda i ja, treba da izvedemo taj početni udarac, okrenem se gore prema tribini i ja sebe vidim. Čitav mi se život vrati, vjerovatno sam se i nasmijao, meni je srce ovoliko bilo, prisjeća se Mekić debija u plavom dresu.
Nakon toga igra za Olimpik, a zatim tri godine za Travnik, prije nego što bogatu karijeru završava u dresu Igmana iz Konjica. Trenersku karijeru je gradio u omladinskim kategorijama Olimpika i Željezničara, a na nedavno održanom Svjetskom prvenstvu u Azerbejdžanu, predvodi
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Za koji dan trebalo bi da bude održana sjednica Žalbenog vijeća u postupku protiv Milorada Dodika. Predsjednik Republike Srpske osuđen je na godinu zatvora, što se može i platiti te šest godina zabrane obavljanja političke funkcije na kojoj je počinio dokazano krivično djelo. Iako se osuđenik, a u međuvremenu zbog nove istrage i bjegunac od državnog pravosuđa, hvalio kako ne priznaje ni Sud ni Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, žalbu je uredno predao, pa mada kolaju priče kako se nadigla kuka i motika da se proces makar ponovi i tako produži politička agonija, valja sačekati 12. jun i potom sudsku odluku.
Lider SNSD-a grčevito se drži za vlast u zemlji od koje bi da se otcijepi, lider HDZ-a BiH ga u tome podržava, dvije trojke - jedna iz Federacije, druga iz Republike Srpske - zagovaraju ubrzani evropski put, a međunarodna zajednica, posebice Bruxelles i London, pomno prate zbivanja na trusnoj ovdašnjoj političkoj sceni, na kojoj bi zagovarači status quoa najradije sačekali naredne izbore pa već pričaju o kampanjama.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović Besima Borić, članica Predsjedništva SDP-a BiH, dugogodišnja aktivistica i jedan od najprepoznatljivijih glasova zalaganja za žene u Bosni i Hercegovini.
Kako izaći iz krize? Kako zaustaviti Milorada Dodika?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Gost u novoj epizodi podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu je Tomislav Tomo Cvitanušić, alpinista, maratonac, čovjek koji je svoj život posvetio filozofiji zdravlja, pokreta i balansa. Tomo je neko čije iskustvo i znanje inspirišu - ne samo one koji se bave sportom, već svakoga ko želi živjeti kvalitetnije i duže.
Razgovor je počeo pitanjem koje mnoge zanima: kako je moguće da osoba u pedesetim godinama funkcioniše kao da je u kasnim tridesetima? Tomo odgovara jednostavno - godine su stvar uma, ali i tijela, jer jedno bez drugog ne ide.
-Ne možete imati zdrav um u bolesnom tijelu, niti obrnuto, kaže on. I tu dolazimo do ključne riječi - mjere. Sve ima svoju mjeru: i hrana, i trening, i odmor.
Danas se sve više govori o dugovječnosti, ali Tomo ističe da nije poenta samo produžiti broj godina, već produžiti kvalitetne godine života.
Ono što Tomu izdvaja jeste optimizam. Kaže da danas živimo u najboljem trenutku ljudske civilizacije. Imamo znanje, tehnologiju, slobodu. Ali često zaboravimo da je sloboda i odgovornost. Svako od nas bira kako će živjeti, i kako će stariti. A izbori poput loše ishrane ili pušenja nas često unazade.
Kako izgleda priprema za osvajanje Everesta i šta se dešava kad tijelo dođe do krajnjih granica? Da li postoji trenutak kad želiš da odustaneš i kako tada izvući iz sebe ono što ni sam nisi znao da imaš, slušajte i gledajte ove nedjeljeSupport the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Tanja Miletić Oručević redateljica iz Mostara i profesorica na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, gošća je Dragana Markovine u novom izdanju podcasta U kontru. Razgovarali su o njenom doživljaju Mostara prije rata, iskustvu povratka te o tome kako joj je grad izgledao nakon svega i kako joj izgleda danas.
Neizostavna tema bili su i njeni predratni studentski dani u Sarajevu, školovanje u Poljskoj te promjene koje je ta država doživjela u tranziciji. Pričali su o aktivnostima omladinskog centra Abrašević u pokušajima pomirenja poslijeratnog Mostara i ostavštini njenog pokojnog supruga Huseina Oručevića.
Razgovarali su i o izgradnji zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, o pozorišnoj saradnji između te kuće i Narodnog pozorišta u Mostaru te o njenim predstavama „Chick lit“ i „Identitluk“ koje je radila u koprodukciji ta dva pozorišta.
- U društvenom tkivu među običnim ljudima koji žive u gradu ja ne osjetim da je to podjeljeno. Naravno, svaki čovjek živi u svom balonu i to je istina. Znam da postoji mnogo nacionalista na obje strane i da postoje ljudi koji se drže svojih kvartova i ne prelaze na tzv. drugu stranu. Nije to nešto što definiše Mostar i mislim da je moguće ugodno i normalno živjeti u krugu ljudi u nekakvim funkcionalnostima u kojima to nisu dva grada već jedan, kaže Miletić Oručević.
Otvorili su i temu Srebrenice i predstave „Srebrenički inferno“, a poseban dio razgovora posvetili su drugom maju 1992. i njenoj predstavi „Bio je lijep i sunčan dan“, koju je tim povodom radila u SARTR-u. Pričali su i o predstavi „Sveto S.“ s kojom je Tanja ušla u genezu kultne predstave „Sveti Sava“ u produkciji zeničkog narodnog pozorišta, koja je prekinuta u beogradskom Jugoslovenskom dramskom pozorištu (JDP), pri čemu je taj upad na predstavu označio jedan od početaka pohoda srpskog nacionalizma na zajedničku zemlju.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Kada u istu rečenicu stavite Radio 101, Večernju školu i Morisa iz Madagaskara, već znate da je riječ o Zlatanu Zuhriću Zuhri, hrvatskom glumcu, komičaru i televizijskom voditelju. U novoj epizodi podcasta Opet Laka, Zuhra se pojavljuje onakav kakvog ga najviše volimo - duhovit, samoironičan, bez filtera i s mnogo više istine nego što se u šali očekuje.
Rođen u Zagrebu, sa bosansko-dubrovačkim korijenima, Zuhra je na sceni preko četiri decenije - prvo kao radijski pionir "Zločeste djece" na Radiju 101, a potom i kao televizijski klasik koji je sa Željkom Pervanom, Đurom Utješanovićem i ekipom iz „Večernje škole“ izgradio humoristično ogledalo društva. U toj školi, svi smo pomalo bili učenici.
Pored televizije i pozorišta, ostavio je snažan trag i u sinkronizaciji. Generacije djece (i roditelja) znaju ga kao glas Morisa iz „Madagaskara“ ili Booga iz „Sezone lova“. No, ono što se manje zna, jeste njegova diplomirana titula s Fakulteta elektrotehnike i računarstva - životni kuriozitet koji je u potpunosti preusmjeren u smijeh, mikrofone i scene.
Danas, Zuhra većinu vremena provodi u svojoj drvenoj kućici u šumi nadomak Zagreba i to ga, kako kaže, spašava “mentalnih zavrzlama”, a u razgovoru sa Lakom podijelio je crtice (i malo duže crte) iz života. Prisjetio se oca, koji je, zbog obične sale završio na Golom Otoku, kasnijem očevom susretu sa Zuhrinom majkom, djetinjstvu, prve uloge i davnih ljubavi. U više od 90 minuta ovog podcasta slušaćete i o demokratiji, slobodi, vanzemaljcima, roditeljstvu, umjetnoj inteligenciji i, naravno, umjetnosti.
Zbog čega je Zuhri Lakin podcast najbolji u regionu i zbog čega ni ovu epizodu ne trebate propustiti, saznajte ovog petka u 20 sati na www.oslobodjenje.ba te na platformama YouTube, Apple Podcasts, YouTube AUDIO, Deezer, Spotify, Podcast Index, Amazon Music, TuneIn + Alexa, Podcast Addict, Podchaser, Pocket Casts, Listen Notes i Player FM.Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Koliko vam je važna kosa?
U novoj Oslobođenoj ne pričamo samo o kosi. Pričamo o identitetu, o snazi, o osjećaju sigurnosti, o izražavanju sebe. Pričamo o tome kako kosa može biti i kruna, i štit, i moda, i terapija, i posao i poziv. I to sa muškarcem koji o tome zna više nego iko drugi.
Naš gost je Dimitrije Vokić, čovjek kojeg s razlogom nazivaju kraljem kose.
Dok su njegovi vršnjaci vikende provodili u izlascima i opuštanju, on je spajao radne obaveze i studije na dva državna fakulteta. Njegova priča je priča o upornosti, znatiželji i nevjerovatnoj organizaciji - dokaz da odustajanje za neke jednostavno nije opcija.
- Kad sad pogledam unazad i pričam s društvom ili porodicom o tom periodu, stvarno se zapitam kako sam sve to iznio. Radio sam vikendima, popodne, studirao dva državna faksa bez preskakanja predavanja. Dok su drugi spavali i izlazili, ja sam do sedam ujutro odradio tri svadbe. Mislim da me spasila dobra organizacija i neka urođena znatiželja, da vidim šta se krije iza svakog ugla, svake godine studija. Odustajanje mi, iskreno, nikad nije bila opcija, kaže Dimitrije.
Od djeteta koje je pravilo afro frizure mami, do stiliste koji danas sprema najveće zvijezde za njihove scenske nastupe - Dimitrije je prešao dug put. Ali ono što se u njemu nije promijenilo je iskrena strast prema svom pozivu i duboko poštovanje prema svakom novom izazovu.
- Kad bih sad mogao nešto da kažem onom malom Dimitriju koji pravi frizure mami, rekao bih mu: "Slušaj me, ludice, ti ni ne maštaš dokle ćeš dogurati i šta će ti se sve desiti u životu.", jer stvarno, nisam mogao ni da sanjam sve ovo. A znaš šta je najčudnije? Mislim da se u meni suštinski nije mnogo toga promijenilo. I dalje osjećam istu radost, isti izazov svaki put kad radim frizuru. Kod mene se ništa ne podrazumijeva - svaka žena, svaka frizura je novi početak, novi list, ističe Dimitrije.
Nekada tinejdžer koji se sasvim slučajno fotografisao s Lepom Brenom na jednoj benzinskoj pumpi, danas jedan od njenih najbližih saradnika. Život piše scenarije koje ni najhrabrija mašta ne bi mogla da izmisli, a ova priča je dokaz da se ponekad sve zaista složi u savrše
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Gost 68. epizode podcasta (IN)Direkt je Adis Obad, istinska legenda Veleža, skromni junak čija životna priča zaslužuje biti ispričana. Rođen pored Stadiona pod Bijelim brijegom, odrastao je diveći se Bajeviću, Mariću, Vladiću, Sliškoviću, Tuceu i Kajtazu, sanjajući da jednog dana i sam zaigra u crvenom dresu.
Njegov fudbalski put započeo je na desnom beku, prolazio je krilo, a završio kao opasan napadač. Nakon omladinskih koraka u mostarskoj Lokomotivi i više od četiri godine pauze zbog vojnog roka i nesretnog rata, sudbina mu je konačno otvorila vrata Veleža. Upravo je Obad postigao prvi zvanični gol za Rođene poslije rata, i to protiv Sarajeva.
- Poziv u Velež je dječački san. Kao dijete sam uvijek znao kada bi bili treninzi, pa bi sam na tribinama gledao te asove. Tako da, taj dječački san mi se ostvario. U to vrijeme su stvarno uslovi bili loši, teško vrijeme, ali jednostavno kad nosiš dres Fudbalskog kluba Velež, ništa ti nije problem, prisjeća se Obad.
Ambicije su ga odvele u Njemačku, gdje je tokom četiri sezone uspio u Oberhausenu odigrati čak 107 utakmica u 2. Bundesligi i postići 23 pogotka. Trenutak koji mu je promijenio život dogodio se pred potpis za Karlsruher, vijest o smrti oca ga vraća kući, prekida karijeru, ali ga fudbal ipak nije pustio.
Uslijedila je kratka epizoda u Željezničaru pod vodstvom Amara Osima, a onda je uslijedio povratak u njegov voljeni Velež, gdje je proveo nezaboravnih sedam godina. Na istom mjestu gdje je sanjao o slavi, sa četrdeset godina doživljava povredu zbog koje završava igračku karijeru, ali ostaje vjeran klubu u ulozi trenera mlađih kategorija.
U ovoj epizodi, Obad otkriva emocije prvog gola nakon rata, borbu i upornost na putu ka uspjehu u Njemačkoj te lične trenutke koji su mu obilježili život i karijeru. Pričat će o važnosti skromnosti, predanosti i kako ga je ljubav prema fudbalu uvijek vraćala tamo odakle je sve počelo, u rodnom Mostaru.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Ustavni sud Bosne i Hercegovine poništio je sve zakone koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske s ciljem da ograniči ovlasti pravosudnim tijelima i sigurnosnim agencijama, dakle van snage su stavljeni entitetski zakoni kojima je zabranjen rad Suda i Tužiteljstva Bosne i Hercegovine na teritoriji RS-a, te angažman SIPA-e i Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH. Očekivano, Ustavni sud je zaključio da NSRS nema ovlasti za donošenje takvih zakona jer je riječ o institucijama Bosne i Hercegovine čiji je rad i angažman definiran zakonima usvojenim u Parlamentu Bosne i Hercegovine i samo ih Parlament može i mijenjati. Da su toga sve vrijeme svjesni i entitetski organi i vlasti, pokazuje i praksa: Državna agencija za istrage i zaštitu radi posve normalno svoj posao po nalogu Suda i Tužiteljstva BiH, a jedina iznimka su zapravo kreator ovih rješenja i njegovi ađutanti, dakle predsjednik Republike Srpske, lider SNSD-a Milorad Dodik te njegova desna i lijeva ruka, Nenad Stevandić i Radovan Višković.
Sve trojica su i bjegunci od pravosuđa, jer su se odbili odazvati povodom istrage koja se upravo zbog ovih protuustavnih dejstava i vodi u Tužiteljstvu BiH, pa se ambicizni secesionista i po Banjoj Luci kreće u pratnji policije naoružane dugim cijevima.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović dr. Denis Zvizdić, predsjedatelj Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine, podnositelj zahtjeva za ustavnost spornih zakona donesenih u Republici Srpskoj.
Zbog čega su sve važne ove odluke? Hoće li reagirati visoki predstavnik? Koji su mogući scenariji izlaska iz ove krize?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U novom izdanju podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom, razgovaramo sa prof. dr. Senadinom Musabegovićem, bosanskohercegovačkim pjesnikom, esejistom i teoretičarem kulture i umjetnosti.
Trenutno je redovni profesor na Katedri za historiju umjetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, gdje predaje teoriju kulture, vizuelne umjetnosti i filmologiju. Autor je više knjiga u oblasti teorijskog rada te zbirki poezije, a njegovo djelo „Odrastanje domovine“ nagrađeno je Nagradom Društva pisaca Bosne i Hercegovine i nagradom "Planjax" za najbolju knjigu objavljenu u BiH 1999. godine.Tokom opsade Sarajeva, Musabegović je služio u Armiji Bosne i Hercegovine i radio kao novinar u agenciji BH Press. Njegova iskustva iz rata značajno su uticala na njegov književni i teorijski rad, posebno na tematiku tijela, moći i identiteta.
Kroz ovaj podcast, Musabegović i Zec, analizirali su prostor kroz kulturološke fenomene te kako tijelo doživljava prostor. O opsadi Sarajeva, odnosu života i smrti te zbog čega se ljudi zatvaraju u svoju samoću. Kako to da prostor ima vlastito sjećanje te i sve pamti, kao i o razlici između zapadnoevropske i istočnjačke kulture, slušajte i gledajte ove nedjelje u 21 sat na www.oslobodjenje.ba te na platformama YouTube, Apple Podcasts, YouTube AUDIO, Deezer, Spotify, Podcast Index, Amazon Music, TuneIn + Alexa, Podcast Addict, Podchaser, Pocket Casts, Listen Notes i Player FM.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Od djevojčice koja je bez notnog sistema, sa samo šest godina, na “sitnom sajzeru” instant umjela ponoviti melodije koje bi čula, do nekoga ko je muzičku akademiju magistrirao sa radom o fenomenu apsolutnog sluha koji posjeduje, danas je mnogo više od pobjednice "Zvezda Granda" - ovog petka nam u Opet Laka studio stiže Šejla Zonić.
Ovaj podcast razgovor biće otvorena partitura jedne slojevite mlade žene koja zna šta (ne) želi, glasa koji ne trpi etikete i koji perfektno vlada svim žanrovima, pa je bilo neizbježno od nje zatražiti i da, za sve Lakoljubce, svojim zvonkim glasom otpjeva neke od “velikih” pjesama i, priznajemo - uživali smo i svaki ton, kako je Laka rekao, “osjetili smo na koži”.
Poslužio se Laka Šejlinim apsolutnim sluhom i naštimao izmišljenu gitaru, prisjetila se djetinjstva, kraćeg boravka u Njemačkoj, gdje je, kao najmađa od tri sestre, rođena, povratka u Bosnu i Hercegovinu, prvih susreta sa muzikom, kao i formalnog i neformalnog muzičkog obrazovanja te izazova pred kojima se našla prije i u toku takmičenja za Zvezde Granda. Govorila je, naravno, i o svom suprugu, kao najvećoj podršci, odricanju i bezuslovnoj ljubavi.
Zašto na estradi ništa nije kao što izgleda, zbog čega vraća bakšiš? Naplaćuje li joj suprug spotove i kakva je fora sa kečapom i rižom? O važnosti mentalnog zdravlja i zašto kaže da je prijavom na pobjedničkom takmičenju, koji je, u tom trenutku, još uvijek bio pod vodstvom Saše Popovića, uhvatila zadnji voz, slušajte i gledajte ovog petka u 20 sati novoj epizodi podcasta Opet Laka na www.oslobodjenje.baSupport the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Između dvije zemlje, između stvarnog i digitalnog svijeta, roditeljstva i karijere - Naida Pehilj Boćnak, poznatija kao Bojnakova, otkriva kako izgleda život žene koja je svoju svakodnevicu pretvorila u inspiraciju za stotine hiljada pratilaca.
U novoj epizodi Oslobođene, Naida govori bez zadrške o svom putu od zaposlenice u državnoj službi, do jedne od najvoljenijih influenserki s Balkana. Razgovaramo o majčinstvu, braku sa suprugom iz Turske, preseljenju, kulturološkim razlikama, ali i izazovima javnog života - od hejta do samopouzdanja.
Kako izgleda život iza Instagrama? Kako se gradi povjerenje u online zajednici? Gdje se povlači granica između privatnog i javnog i da li se u digitalnom svijetu može ostati dosljedan sebi?
U novoj Oslobođenoj Bojnakova bira biti svoja - bez filtera, ovog četvrtka u 20 sati na www.oslobodjenje.ba te na platformama YouTube, Google Podcasts, Apple Podcasts, Deezer, Spotify, Podcast Index, Amazon Music, TuneIn + Alexa, Podcast Addict, Podchaser, Pocket Casts, Listen Notes i Player FM, a u 23. 15 sati na O kanalu.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U novoj epizodi podcasta Životna škola, ugostili smo „Šejtana sa kravatom“ - Denisa Silajdžića, čovjeka sa više od 25 godina iskustva u finansijskom sektoru, trostrukog magistra, bivšeg lidera vodećih leasing kuća u BiH i oca sedam sinova.
Profesionalni put započeo je u Pragu, u američkoj modnoj kompaniji, a vrlo brzo nastavio u domaćem i međunarodnom finansijskom sektoru, gdje je svojim radom ostavio snažan trag. Denis je i strastveni zagovarač cjeloživotnog učenja te je stekao tri magistarska zvanja iz oblasti ekonomije, menadžmenta i organizacionog razvoja.
Danas piše knjige o stvarima koje se ne vide iza investicija. U svojoj knjizi “Šejtan s kravatom” kroz ličnu i profesionalnu prizmu, analizira svijet korporacija, moći, kompromisa i identiteta. Samo godinu dana nakon uspjeha prve knjige, Denis objavljuje svoj drugi roman, “Šišmiš”.
U ovom iskrenom i dubokom razgovoru, pričamo o njegovim knjigama, suočavanju sa životnim krizama, nevidljivoj cijeni uspjeha, ali i o tome koliko Životna škola zaista vrijedi u odnosu na formalno obrazovanje. Denisova priča je svjedočanstvo o snazi promjene i važnosti ličnog integriteta u svijetu gdje su kompromisi svakodnevica.
Kako je slučajno upisao dva magistarska rada, šta mu je bilo najteže u karijeri i kako biti sofisticirani jalijaš, slušajte i gledajte ove srijede u 20 sati.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Svoj fudbalski put započeo je na Grbavici, da bi nakon više od decenije igranja širom svijeta ponovo obukao dres svog Željezničara. Gost nove epizode podcasta (IN)Direkt je bivši defanzivac upečatljive visine, prepoznatljive igre glavom i impresivnog internacionalnog iskustva – Enes Sipović.
Enes je iz Željine omladinske škole otišao još kao tinejdžer, a karijeru gradio kroz Rumuniju, Belgiju, Maroko, Saudijsku Arabiju, Katar, Indiju i Kuvajt. U Rumuniji je sa ekipom Oțelul Galațija osvojio naslov prvaka, u Maroku se etablirao kao jedna od ključnih figura u odbrani Ittihad Tangera i RS Berkanea, dok je u Indiji stekao kultni status među navijačima Kerala Blastersa golom i proslavom koji se još uvijek pamte.
Kako su izgledali počeci na Grbavici? Otkud interes i otkud Sipović u Rumuniji?
Zašto nije potpisao ugovor u Mađarskoj? Kako je opljačkan prvu noć dolaska u Maroko?
Kakav je osjećaj nakon 11 godina igranja vani istrčati na teren Stadiona Grbavica? Kako je podnio postizanje autogola u gradskom derbiju?
Odgovore na ova pitanja i mnoga druga poslušajte i pogledajte u ponedjeljak u 21 sat na www.podcastoslobodjenje.ba te na platformama YouTube, Apple Podcasts, Google Podcast, Deezer, Spotify, Podcast Index, Amazon Music, TuneIn + Alexa, Podcast Addict, Podchaser, Pocket Casts, Listen Notes i Player FM.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
- Visa fler
