Avsnitt
-
Send us a text
Razija Mujanović, nekadašnja jugoslovenska i bosanskohercegovačka košarkašica, naša najbolja sportistkinja svih vremena, ovog petka je gošća podcasta Opet Laka.
Sa svojih cijelih dva metra i dva centimentra i nebrojenim priznanjima na svjetskom i evropskom nivou, imala je priliku i doslovno gledati svijet sa visine, ali odabrala je da bude prizemna, neposredna i jednostavna. Baš je tako tekao i razgovor Razije i našeg Lake, koji prema svojoj sagovornici, tokom 75 minuta podcast razgovora, nije krio divljenje i poštovanje zbog svih postignuća koje je uspjela ostvariti i što je, uprkos tome, ostala Razija Mujanović iz Ratkovića, malog mjesta u njenoj Bosni i Hercegovini, zemlji kojoj se, sa različitih krajeva svijeta, uvijek vraćala.
Priznala nam je Raza da je kao djevojčica bila “smotana” i potpuno neizainteresovana za košarku te da su je mnogi smatrali antitalentnom.
- Kad sam počela trenirati, svi su govorili da sam antitalenat, ali iz ove perpektive kada razmislim, bila sam jako visoka djevojčica, 197 cm, smotana, nisam ja imala te kontakte, koordinaciju pokreta i sve to. U tom trenutku mi trener nije govorio takve stvari, ali mi je kasnije ispričao da su mu govorili da džaba gubi vrijeme sa mnom i ako za četiri godine budem mogla igrati u ekipi uopšte, da je napravio posao, ispričala je Razija.
Međutim, njen trener Mihajlo Vuković, koji je insistirao da Razija dođe iz Ratkovića u Tuzlu davne 1982. godine, nije imao nikakvu sumnju da će upravo ova djevojčica nešto kasnije zasijati najvećim sjajem. Bilo bi teško prebrojati sva njena odličja jer su u pitanju brojne evropske i svjetske titule, ali podsjetićemo da je na Olimpijskim igarama u Seulu 1988. sa reprezentacijom Jugoslavije osvojila srebrnu medalju i spomenuti da je 2017. godine primljena u FIBA-inu Kuću slavnih, rame uz rame sa američkim legendama košarkaške NBA lige, poput Shaquillea O'Neala, Tonija Kukoča, Mickeya Berkowitza, Valdisa Valtersa i Dušana Ivkovića.
Uprkos svim postignućima, našem voditelju nije najjasnije zašto
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Da li ste se ikada zapitali kako geni utiču na nas i naš život?
U današnjoj Oslobođenoj gostuje Anela Hujdurović, osnivačica prvog genetskog savjetovališta u BiH.
Ova strastvena zaljubljenica u nauku donosi najnovija saznanja iz svijeta genetike, a sve to s ciljem da promijeni način na koji razmišljamo o sebi i našim genima. Kako stvarno "preslikavamo" osobine naših roditelja? Koliko genetika utiče na naše zdravlje, ponašanje pa čak i na naš izgled, jesu li depresija i anksioznost u našim genima? Šta saznajemo o sebi kroz genetske testove? Mogu li genetski testovi pomoći u ranoj dijagnostici karcinoma i drugih bolesti?
Razmatrat ćemo i pitanje koje mnoge zanima - da li genetika može usporiti starenje? Razgovarat ćemo o biološkom starenju, razlikama između naših godina i biološke starosti te kako životne navike utiču na našu biologiju. Koliko možemo uticati na biološki sat i da li je starenje zaista nezaustavljivo?
- Genetika kao nauka nudi nam uvid u to kako starenje funkcioniše na biološkom nivou. Postoje testovi koji nam omogućavaju da saznamo kako naše biološke godine mogu biti različite od onih kalendarskih jer naša životna rutina, zdrava ishrana, fizička aktivnost i izbjegavanje štetnih supstanci, mogu uticati na brzinu starenja. Iako ne možemo zaustaviti starenje, možemo usporiti njegov proces. Telomere, koji su na krajevima naših kromosoma, igraju ključnu ulogu u tome, a istraživanja se usmjeravaju na način kako da smanjimo njihovo trošenje jer je to jedan od glavnih faktora koji određuju brzinu biološkog starenja, kaže genetičarka Hujdurović.
Otkrila nam je i kako rijetke mutacije i oboljenja koja pogađaju djecu u Bosni i Hercegovini, postaju ozbiljan zdravstveni izazov.
- Djeca u BiH suočavaju se s rijetkim mutacijama i sindromima, a u nekim slučajevima broj prijavljenih slučajeva ne prelazi nekoliko desetina na globalnom nivou. Poseban problem predstavlja učestalost povezivanja gena među krvnim rođacima u manjim sredinama, što dodatno pogoršava situaciju. Nažalost, o ovim temama se rijetko govori u javnosti, a gledajući s medicinske strane, ovo predstavlja veliki problem, priča Hujdurović.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Saknas det avsnitt?
-
Send us a text
Nakon kratke epizode u hrvatskom prvoligašu Slaven Belupo, 2015. godine prelazi u NK Vitez. Tamo u naredne dvije sezone upisuje 49 ligaških nastupa i postiže dva gola, što mu otvara vrata povratka u Zrinjski u ljeto 2017. godine. Tu niže nove uspjehe, uključujući još jednu titulu Premijer lige (2017./'18.). Uslijedili su angažmani u rumunskom Sepsi OSK te u FK Tuzla City, da bi se 2021. po treći put vratio u Zrinjski, gdje je do danas osvojio niz trofeja, uključujući titule prvaka (2021./'22., 2022./'23.) te Kup BiH (2022./'23., 2023./'24.). U decembru 2021., debitovao je za reprezentaciju Bosne i Hercegovine u prijateljskoj utakmici protiv Sjedinjenih Američkih Država. On je Hrvoje Barišić i gost je nove epizode podcasta (IN)Direkt.
- Ostati toliko godina u tom klubu je danas rijetkost. Mislim da je to snaga. Prvo kvalitetni igrači, kvalitetni ljudi, ljudi koji će ti čuvati leđa jer ja znam da me neće ostaviti na cjedilu. Ja ću pogriješiti kad tad, ali znam da će mi Slobo zatvoriti leđa ili Čorluka, Memija… Mislim da je to neka konstanta. Evo Čavar i Mašić, kada su došli kod nas, rekli su: ”Šta je ovo?”. Posvećenost nogometu, posvećenost tome da želiš pobijediti u bilo čemu. Da igramo karte, mi se poubijamo. Želja za pobjedom, imamo taj mentalitet. Mi se rijetko veselimo pobjedama, objašnjava Barišić razloge uspjeha Zrinjskog.
U ovoj epizodi razgovaramo o Hrvojevom razvoju kroz različite lige i klubove, njegovim iskustvima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Rumunije te motivima zbog kojih se iznova vraćao u Mostar. Saznat ćemo i o njegovoj saradnji sa trenerima poput Karačića, Sliškovića, Jakirovića i Musemića, a naravno i o hemiji koju dijeli sa Jakovljevićem. Neizostavna tema je bila i njegova borba sa zdravstvenim problemima zbog kojih je propustio grupnu fazu evropskog takmičenja te kako je to sve podnio i nastavio dalje.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Trojka više neće SNSD i to već desetak dana istrajno naglašavaju lideri i rukovodstva Naroda i pravde, Naše stranke i SDP-a. Razlozi su odavno poznati: Milorad Dodik nasrće na Ustav Bosne i Hercegovine, Dejtonski sporazum i mir u ovoj zemlji, a sustavno blokira napredak ka Evropskoj uniji. Da se trojka ne šali pokazala je smjena Nebojše Radmanovića iz Kolegija Predstavničkog doma državnog Parlamenta, a poslanici ovih partija inicirali su smjene i u Vijeću ministara, tražeći razrješenje Staše Košarca i Srđana Amidžića, ministara vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, odnosno finansija i trezora, a u proceduri je i zahtjev za smjenu Nikole Špirića.
Nenad Nešić je smijenjen. Lider SNSD-a je uzvratio: nazvao je Bakira Izetbegovića da mu čestita kinesku novu godinu, a ubrzo zatim saopćio kako će podržati zahtjev za smjenu Elmedina Konakovića, ministra spoljnih poslova naše zemlje i predsjednika Naroda i pravde i to ne po zahtjevu svoje partije - SNSD je tražio Konakovićevu smjenu zbog uvreda 9. januara -već zato što to žele SDA i Demokratska fronta. Spašavanje Dodika je i misija Dragana Čovića, lidera HDZ-a BiH, koji je opet najavio koalicijske razgovore.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović Nenad Vuković, delegat u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine, najveći krivac za Dodikove muke.
Dodik i Čović su jako dugo čvrsto povezani. Zna li čime? Novi rok iz Bruxellesa je 5. mart: koliko je realno da ga ispoštujemo? Što Dodiku smeta Istočno Sarajevo, kuda on vodi RS?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Rođen je 1947. godine u Družinovićima, općina Prozor, gdje je završio osnovnu školu, a srednju Franjevačku klasičnu gimnaziju završava u Visokom. Svoje obrazovanje nastavlja na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu i Teološkom fakultetu u Innsbrucku te 1974. diplomira na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu gdje je magistrirao i doktorirao.
Uz teologiju, doktorirao je i književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. 1977. godine se vraća na Franjevačku teologiju u Sarajevu gdje radi kao profesor, a kasnije obavlja i službu dekana.
Profesor fra Mile Babić gost je nove epizode podcasta O prostoru, a sa Amirom Vukom Zecom je govorio o slobodi, koristi, moći i individualnom egoizmu.
- Ima jedan naš veliki čovjek, Bosanac, Nerkez Smailagić, veliki mislilac i musliman u dobrom smislu, zvali su ga europejcem sa islamskim srcem. On je jedan od utemeljitelja Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Neka od njegovih kapitalnih dijela jesu Politička vizija Dantea Alighierija, Historija političkih doktrina, Klasična kultura islama, Leksikon islama. Kako on završava razvoj političke misli u Evropi, završava sa individualnim egoizmom. Važan je individuum, ali se i individualizam pretvorio u egoizam. Mi sada na zapadu i u Americi imamo individualni egoizam, što znači, "ja sam primarna realnost, sve drugo je sekundarno". A za bivše socijalističke zemlje imamo kolektivistički egoizam, Smailagić ga tako naziva. Uvijek se pozivamo na svoj narod, klasu, radni narod, što znači da, danas imamo dva egoizma koji uništavaju cijeli svijet i ne znamo kako iz njih izaći. Danas u ovom svijetu vlada želja za dominacijom nad drugima, a čovjek ne smije vladati nad čovjekom. To ti je najveće zlo. Danas je potrebno da se čovjek odrekne vladavine nad drugim, a da poštuje i služi drugom. Potreban je obrat, drugi ti mora biti važniji od tebe. Poštuj drugog. Mora se desiti moralni obrat. Ne možemo živjeti bez morala, otići ćemo u propast, govori fra Mile.
Pričali su i o pravim vrijednostima, šta znači slobodno misliti, o zaprekama na putu ka istini te o vezi između prostora i vremena i poniznosti.
Neizbježno je bilo pomenuti i velikog knjževnika Džev
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Njega Volimo još (kao prije) i baš zato smo ga ovog petka pozvali u goste. Gitarista, frontmen i autor hitova koje i dalje rado slušamo - Zijo Rizvanbegović, poznatiji kao Zijo Valentino, osnivač grupe Valentino, jednog od istaknutih muzičkih sastava sarajevske pop rock škole.
Ukoliko na Google-u potražite informacije o ovoj grupi, u skoro svakom tekstu, pročitaćete: “Muzičare za grupu Valentino počeo je okupljati 1982. godine. Nakon godinu dana bezuspješnog traganja za pjevačem, u sarajevskom listu "Oslobođenje" objavio je oglas u kojem je tražio pjevača za grupu.”. Zijo će nam baš u Oslobođenju, između ostalog, ispričati je li istina ono što internet govori.
U 90 minuta podcast razgovora čućete priče i anegdote koje će u vaše domove donijeti duh Sarajeva i Jugoslavije 80-ih. Prisjetio se Zijo djetinjstva i studentskih dana, kada je radio najrazličitije poslove - od kopača temelja, vozača viljuškara u robnim kućama, paljenja smeća, šišanja trave, sva ta iskustva omogućila su mu da živi onako kako je on želio, da bi kasnije, uz gitaru, počeo da zabavlja raju. A gdje je gitara, tu su i djevojke i upravo ta činjenica je nervirala ostale članove benda.
- Nisi mogao curu maznut’, ako ne znaš moju pjesmu. Modus na kojem smo mi odrasli bio je gitara, plaža, emocija, ispraćaj, doček, suze. Po moru smo puno svirali i tu me bend zamrzio. Bili smo u Budvi i spremali ploču. Uzeli smo mjesec-dva, sviramo navečer koliko hoćemo u jednom prostoru koji je krcat, vježbamo nove pjesme i sve je to bilo lijepo plaćeno, ambijent prekrasan. I ekipa iz benda je već došla sa svojim djevojkama, budućim ženama i oni su smješteni u nekoj vili, a ja sam u onim kao malim kućicama. I sad svira se, svaku noć je puno, a pola je naših, pola je strankinja. Naši protiv njihovih, a mi golmani. Sad su ovi svi sa ženama budućim, lagano, a ja sjedim sa ovim Švabicama, goli svi i pita jedna mene za upaljač, reko’ “Dušo, ne pušim, hajd’ pitaj one tamo.”, a ona ode gola i kaže: “Entschuldigung.”, a ovi da polude. Kažu, jesmo te onda mrzili, išao si nam na nerve, uz smijeh je ispričao Zijo.
Laku je zanimalo jesu li obožavateljice bile bolje prije, u komunizmu ili sa
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Mirza Mustafagić je ime koje je postalo sinonim za pozitivne promjene u digitalnom svijetu, ali i društvenu odgovornost. Svojim angažmanom na društvenim mrežama i van njih, Mirza je dokazao koliko internet može biti moćan alat za povezivanje, ali i kako njime treba pažljivo upravljati. O svom životu, ljudima, izazovima, a i društvenim mrežama, govorio je za Oslobođenu.
U današnjem svijetu, gdje se često čini da su porodične vrijednosti stavljene u drugi plan, postavlja se pitanje da li se previše opterećujemo dokazivanjem pred drugima?
- Trudim se da na svojim društvenim mrežama potaknem ljude da im pokažem da je okej otići s mamom na more. I dalje vjerujem da je porodica svetinja i to ne samo u tradicionalnom smislu - ona pruža ljubav koja je neprocjenjiva, priča Mirza.
Prošle godine pokrenuo je inicijativu za poboljšanje uvjeta liječenja pacijenata koji se bore sa najtežim bolestima. Njegova inicijativa ima za cilj skrenuti pažnju na problematiku koja prevazilazi pitanje dostupnosti aparata za zračenje, naglašavajući da je nužno osigurati dostojanstvene i humane uvjete za oboljele.
- Katastrofalne priče dolaze do mene i dan-danas. Sjećam se jedne Selme, žene od 35 godina, majke troje djece. Morao sam tražiti "štelu" da uradi magnetnu rezonancu kako bi se provjerilo da li se rak proširio na jetru. Nermina, ista priča. Sreo sam je prošlog ljeta na ulici u Tuzli i kaže mi da mora platiti zračenje iz svog džepa jer između entiteta nema sporazuma. Pozvao sam premijera i pitao ga da pomogne jer nije trebalo da se desi da Nermina bude u toj situaciji. Nermina, kao i svi pacijenti, ne treba da bude izuzetak, nego pravilo. Ako je nekome potrebna pomoć, onda to mora biti dostupno svakome, izričit je Mirza.
Kroz humor i iskrenost, Mirza će govoriti i o važnosti poštovanja ličnih izbora i slobode svakog pojedinca te nam otkriva svoj stav prema dijeljenju privatnog života na društvenim mrežama, ističući granice koje postavlja kako bi sačuvao svoj privatni prostor.
- Ne dijelim baš sve o sebi. Suvišno je da podijelim svaki detalj. Želim da imam dio koji je samo moj i nikada ne pričam o ljubavi. Iako nemam šta da kažem, ali
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Put do uspjeha je većinom trnovit, ali moguć. Baš takav put je imala i Sabina Softić voditeljica Deloitteovog ureda u BiH. Od izbjeglištva u Njemačkoj, rada u hotelu kao sobarica, povratka u razrušenu Bosnu i Hercegovinu, nešto kasnijeg studiranja... Ipak, sve je bilo kako je trebalo biti.
Sabina je u novoj epizodi podcasta Životna škola ispričala kako se ponosi na svoj prvi posao i da se nikada ne trebamo stidjeti nečega što smo pošteno svojim radom i trudom ostvarili. U Njemačkoj je izgradila temelj dobrog učenika/studenta, a potom i radnika, koji je uspješno implementirala u svoj napredak u BiH.
- Ne trebamo se nikada ničega stidjeti što smo pošteno svojim radom i trudom postigli. Vjerujem da su mi ta iskustva kasnije, kada sam završila fakultet i krenula da se razvijam u profesionalnoj karijeri, pomogla da u okviru svog kolektiva i tima kreiram motivirajuću atmosferu, gdje se ljudi osjećaju poštovani i zaštićeni, gdje svaka karika jednako jaka i doprinosi uspjehu cijelog tima. Nema loših poslova jer svaki posao ima svoju svrhu, priča Sabina.
Uspjela je - od asistentice do direktorice kompanije. Postigla je i ono nemoguće - dobila je unapređenje na poslu dok je bila na porodiljskom odsustvu?!
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U 51. epizodi podcasta (IN)Direkt, ugostit ćemo najboljeg stranog fudbalera u historiji Premijer lige BiH - Wagnera Santosa Laga. Ovaj brazilski majstor, rođen 1978. u Ilhéusu, ostavio je neizbrisiv trag na bh. fudbalskoj sceni.
Svoju karijeru započeo je u rodnom Brazilu, igrajući za lokalne klubove u državnim takmičenjima Bahije, Goiás i São Paula. Godine 2003. nastupao je za Jaboticabal Atlético, gdje je na 12 utakmica postigao tri gola. Iste godine prelazi u NK Posušje, gdje u 58 utakmica postiže 35 golova, što ga je učinilo jednim od najefikasnijih igrača Lige.
Zanimljivo je da njegov stariji brat, Ricardo Santos Lago, poznatiji kao Ricardo Baiano, prvi dolazi u Bosnu i Hercegovinu 2002. godine, kada potpisuje za NK Široki Brijeg. Ricardo je kasnije stekao bh. državljanstvo i čak upisao nastup za reprezentaciju BiH.
Wagner je u ljeto 2005. godine prešao u NK Široki Brijeg, gdje provodi narednih 13 godina, odigravši 239 utakmica i postigavši 90 golova. S klubom je osvojio titulu prvaka BiH u sezoni 2005./'06., te tri puta podigao trofej Kupa BiH. U sezoni 2013./'14. bio je najbolji strijelac Premijer lige sa 18 postignutih golova, a naredne sezone proglašen je za najboljeg igrača lige. Njegovih 125 premijerligaških golova činilo ga je najboljim strijelcem u historiji lige, sve do septembra 2022. kada ga je prestigao Nemanja Bilbija.
Nakon završetka igračke karijere, Wagner se posvetio trenerskom pozivu, preuzevši ulogu trenera U19 tima Širokog Brijega, a od juna 2023. godine obavlja funkciju pomoćnog trenera prvog tima.
- Svi, koji smo igrali po onim terenima, mi smo tada pokazali koliko smo bili vrijedni. Danas kada gledam ovu hibridnu travu, drago mi je da je bh. liga došla na taj nivo i mogu sada samo uživati gledajući. Žao mi je da nisam to doživio kao igrač, ali drago mi je da je napokon došlo ovdje i da mladi igrači to mogu koristiti na najbolji način, priznaje Wagner.
U ovoj epizodi saznat ćete više o Wagnerovom putu od sunčane brazilske obale do bh. premijerligaških terena, izazovima s kojima se suočavao, te njegovom pogledu na razvoj fudbala u BiH. Ne propustite priliku čuti priču čovjeka koji je svo
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Studenti Srbije se ne smiruju. Još od 3. novembra prošle godine traju protesti protiv vlasti koja se od tragedije na željezničkoj stanici u Novom Sadu pokušala ograditi lažima kako jedino nadstrešnica koja je pala i ubila 15 ljudi nije bila rekonstruirana. A vidjelo se golim okom da jeste. Studenti traže odgovornost, režim uzvraća batinama, automobilskim ranjavanjem na ulici. No, Aleksandar Vučić je natjeran na sve krupnije žrtve, pala je i vlada, a napuštaju ga i dojučerašnji najveći saveznici u manipuliranju masama. Srbijanski predsjednik i njegovi megafoni prave liste za odstrel optužujući međunarodnu zajednicu, Hrvatsku, pa i naše Oslobođenje, kako organiziramo njegovo rušenje, no studenti i dalje insistiraju na institucijama i provođenju zakona i procedura. Šta to znači za Bosnu i Hercegovinu? Mogu li mladi naše zemlje krenuti u bitku za bolje društvo?
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović Adi Selman, koji je 2020. godine sa grupom prijatelja formirao pokret Karton revolucija, koji je danas najvidljiviji i najveći aktivistički pokret u našoj zemlji, s bazom od 4.000 članova, više od 260.000 pratitelja na društvenim mrežama i milionskim pregledima njihovih objava. Karton revolucija vodi i pokret koji planinari Bosnom i Hercegovinom i promovira prirodne ljepote naše zemlje.
Da li je Karton revolucija kriva što sve revolucije u Bosni i Hercegovini kreću iz Tuzle ili je revolucionarna Tuzla kriva za organizaciju? Koliko je važna podrška profesora, sportista, glumaca, sve većeg broja javnih ličnosti, studente podržavaju i Novak Đoković i Emir Kusturica i episkop Grigorije?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Postoji li nešto gore od stresa? I možete li zamisliti da psiholog kaže da stres nije loš? Psihologinja i direktorica Creativa BH Ema Borovina nam je, između ostalog, i o tome govorila u novoj epizodi podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu.
Nekada se vjerovalo da je stres loš za nas, ali to nije toliko istina jer je on dobar kaže Borovina, objašnjavajući tu tezu time da stresom dolazi do razvijanja novih neurona. Ali postoji nešto mnogo gore. Najopasnija je stalna briga, strepnja i da nešto može krenuti po zlu.
- Odsustvo stresa nije dobro za nas. Postoje istraživanja rađena na ljudima u njihovim kasnim godinama koja pokazuju da kada se izlažemo kontrolisanom stresu, vršimo jednu vrstu pritiska van zone komfora, izazov postavljamo pred ljude, čak i u toj fazi našeg života razvijaju se novi neuroni. Dakle nama je stres nužan i potreban za razvoj, samo je važno naučiti odgovoriti na njega zdravo i naučiti da oporavak i odmor nisu gubitak vremena nego vrlo produktivno iskorišteno vrijeme, poručila je Borovina.
Ema nam je objasnila kako bildati naš um, baš kao što bildamo naše mišiće u teretani i koja je to razlika između „moraš ti to“ i „možeš ti to“.
Podjelila je sa nama i veoma uznemirujuće podatke u vezi sa mentalnim zdravljem mladih ljudi i nove generacije koja stasava.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
S Dragijem Šestićem, producentom i čovjekom koji je stvorio Mostar Sevdah Reunion, razgovaramo u novoj epizodi podcasta U kontru sa Draganom Markovinom.
Kako je nastala sama ideja i projekat Reuniona?
Šestić se u razgovoru sa Markovinom prisjetio i ratnih korijena ovog muzičkog sastava te kako je bilo boraviti u istočnom dijelu Mostara ‘93. i ‘94. godine.
Pričali su i o Muzičkom centru Pavarotti i o tome kako su Mostar Sevdah Reunion i sam Centar paralelno rasli i koliko mu je u čitavoj priči značila selidba u Nizozemsku.
- Da nije bilo te muzike, tog sevdaha, Bog zna šta bi sa nama bilo na mentalnom nivou. To je izlaz i bjeg iz te stvarnosti. To što su uradili te godine Izo, Mujo i Titi koji su napravili na stotine koncerata, išli su od podruma do podruma, na front linija, doktorima u higijenskom... Nevjerovatno je to, zbog toga je meni ta sevdalinka i sevdah bitan i dao nam je nadu u život, prisjeća se Šestić.
Riječi je bilo i o promjenama u bendu i kvalitativnom iskoraku posljednjih albuma, a otvorili su i temu suradnje sa Šabanom Bajramovićem, sa svim usponima i padovima kroz koju je ta saradnja prolazila.
Kako Šestiću nakon svega izgleda Mostar danas i je li ideja Reuniona iz imena benda uspjela zaživjeti?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Vo Makedonijata ovog petka nam stiže žena-glas, žena-energija i žena-friz. Ima Zemlju svojih snova, koja se, kako kaže, nalazi na Neptunu jer vijesti uopšte ne gleda i u suštini je, kada su ove stvari u pitanju, često kao da je pala sa Marsa. Tako je odabrala, baš kao što su njenu muziku odabrali mnogi - odrasli i djeca, sa kojom i za koje, u posljednje vrijeme, sve češće radi.
Ona je Tijana Dapčević, pop-pjevačica, pomalo i glumica, a u radnoj knjižici profesorica violončela. Ovo makedonsko devojče nam zapravo stiže iz Beograda, ali njena veza sa Sarajevom je ono što će vas iznenaditi.
U više od 100 minuta ovog podcast razgovora čućete upravo i priču o njenoj neobičnoj povezanosti sa našim glavnim gradom, puno pjesme, puno smijeha i tema koje će vas, vjerovatno, natjerati na razmišljanje. Tako se Tijana, između ostalog, prisjetila i svog djetinjstva, ali i razvoda svojih roditelja.
- Roditelji su se razveli sa mojih 18 godina. Iz ove perspektive to posmatram u fazonu - samo neka su oni živi i zdravi, ali tada sam nekako preko noći sazrila jer sam morala da budem pribrana, najviše zbog Tamare, koja je imala osam godina, ali i zbog mame jer je bila kao da je neko mlatnuo aluminijumskom bejzbol palicom u trenutku kada su shvatili da više ne vrijedi živjeti u zajednici. Imala sam sreću da sam i sa mamom, pogotovo sa tatom počela da komuniciram nekako drugačije u trenutku kada je otišao od kuće, mnogo više smo se zbližili. U cijeloj priči je bilo dobro što su njih dvoje shvatili da se više ne vole, ali da će da ostanu u normalnoj komunikaciji zbog nas dvije. I tako je i danas. Tata se poslije par godina oženio, nema druge djece, ali imam sreću da sam i sa jednim, i sa drugim roditeljem, i u tim mojim fragilnim godinama, a i sestrinim, bila u normalnoj komunikaciji. Tata ima divnu ženu s kojom živi već skoro 28 godina, a mama je ostala sama, ispričala je Tijana.
Međutim, u takvim situacijama, roditelji vrlo često nisu svjesni posljedica koje njihov odnos može ostaviti na djecu. Taj period je Tijanu naučio da je komunikacija ključ svakog odnosa i da više nikada
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U novoj epizodi Oslobođene, Stankica Stojanović otkriva kroz šta je prošla dok se suočavala s ozbiljnim posljedicama apliciranja dermalnih filera. Ispričat će nam o svojim prvim simptomima - bolovima, oteklinama i promjenama na licu, koji su je brzo naveli na to da potraži pomoć. Saznajte kako je reagirala na prve znakove, kako je započela terapiju i kako je postupala u cilju rješavanja ove teške situacije.
- Nakon 20 dana od apliciranja, primijetila sam bol i oteklinu, koja je bila potpuno neprirodna. Mjesta gdje je filer stavljen počela su me boljeti, a kugla koja se pojavila počela je rasti. Odmah sam kontaktirala doktoricu i oni su potvrdili da bi to mogla biti reakcija na filer. Gdje god je bio ubod, proizvod je počeo rasti na neprirodan način. To me jako zabrinulo, ali brzo sam se okrenula stručnjacima kako bih pronašla rješenje, kaže Stankica.
Stankica nije željela ove komplikacije, nije bila odgovorna za ono što se dogodilo, a niko nije mogao ni pretpostaviti da će nešto tako ozbiljno uslijediti. Prema istraživanjima, ozbiljne komplikacije su rijetke, a većina pacijenata ima pozitivna iskustva, no, kad vam se dogodi ovako nešto, cijeli svijet izgleda drugačije.
- Bila sam do te mjere oštećena da se sa mnom apsolutno nije moglo razgovarati. Mislila sam da nikad neću više biti ista i da ću zauvijek ostati takva. Bilo mi je teško, osjećala sam kao da je to kraj svijeta, da se samo meni to događa. Kad sam počela raditi sa psihologom, situacija se počela popravljati. Prošla sam kroz trenutke sumnje, ali sada znam koliko je važno raditi na sebi i svom samopouzdanju. To se ne događa samo tebi, mnoge žene to doživljavaju i važno je da ne odustanu, govori Stankica.
Iako je, kako kaže, imala razloga za ljutnju zbog svega što se desilo, radila je na sebi da ne bude ljuta ni na koga.
- Redovno sam išla na psihoterapiju gdje sam imala pravo biti ljuta, ali sam radila na tome da izađem iz toga. Sada vjerujem da je jedino rješenje preuzeti odgovornost za svoje odluke, ističe Stankica.
Ne propustite poučnu i inspirativnu epizodu Oslobođene i razmislite prije nego što donesete odluku koja može trajno promijeniti vaš živo
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Shkëndiju. Blistao je u dresu Slobode i još jednom svima pokazao da je majstor fudbala i igrač koji pravi razliku.
Najviše uspjeha i trofeja Zeba veže za voljeni Željezničar, klub u kojem je ostvario jednu od najvažnijih epizoda u karijeri.
- Jednu utakmicu da sam samo odigrao za Želju, za mene bi bilo ispunjenje nekih dječačkih snova. Pogotovo postati kapiten, dići toliko trofeja… Uvijek je moglo više. S obzirom da sam igrao van i da sam uvijek išao nekako okolo, zadovoljan sam. Da je moglo bolje, moglo je, ali drago mi je da igrajući za druge klubove nikad nisam dočekan ružno. Gdje god sam bio, za taj klub ti profesionalno moraš igrati, živiš od toga. Ali sa Željom, emocije su druge. To je tvoje, prisjeća se Zeba vremena provedenog u Želji.
U Bosni i Hercegovini je titulu prvaka osvajao ukupno tri puta – jednom sa Zrinjskim i dvaput sa Željezničarom, dok je Kup BiH podizao tri puta, također u dresu tima sa Grbavice. U sezoni 2011/12 proglašen je i za najboljeg igrača Premijer lige BiH, a slično priznanje dobio je i nakon sjajnih partija u dresu Slobode Tuzla, kada je bio izabran za najboljeg igrača sezone 2015/16.
U reprezentaciji Bosne i Hercegovine debitovao je 2005. godine i do 2007. upisao ukupno pet nastupa. Nakon završetka profesionalne igračke karijere, Zeba se oprobao i u trenerskim vodama kao pomoćni trener i trener omladinskog pogona Željezničara. Međutim, ljubav prema igri odvela ga je natrag na teren, pa su uslijedili angažmani u Olimpiku i Igmanu iz Konjica. Od jula 2021. godine obavljao je funkciju sportskog direktora Igmana, a potom i kratku epizodu u Slobodi Tuzla. Njegova nepredvidiva i istovremeno inspirativna karijera govori o velikom talentu, ali i o nesalomljivom duhu koji ga je uvijek tjerao da se vraća lopti i terenu.
U novoj, jubilarnoj 50. epizodi podcasta (IN)Direkt, saznat ćete kako je izgledao Zebin “fudbalski ringišpil”, kako je prelazio preko prepreka i donosio važne odluke, te kako ocjenjuje današnji nivo Premijer lige BiH. Pričat ćemo i o tome kakav je osjećaj bio igrati derbije te kako izgleda trenutak okončanja igračke karijere i oproštaj od navijača.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
27. januar se diljem planeta - Odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija - obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Ovaj datum je odabran jer su toga dana, 1945. godine, jedinice Sovjetske armije oslobodile najveći nacistički koncentracioni logor - Aušvic i tom prilikom spasile 7.500 preživjelih zatvorenika. Evropa je posebno osjetljiva na ovaj dan i njegovo obilježavanja jer je na našem kontinentu, u pošastima Drugog svjetskog rata život izgubilo 53 miliona ljudi, među kojima gotovo 31 milion civila, računajući i gotovo šest miliona Jevreja stradalih u holokaustu.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović danas Igor Kožemjakin, teolog i sarajevski hazan. Od 2005. do 2020. godine bio je viši savjetnik u Međureligijskom vijeću Bosne i Hercegovine, od 2012. je član Vijeća za nacionalne manjine Sarajevskog kantona, a iste je godine imenovan za sarajevskog hazana.
Kako vidi današnju BiH i vjeruje li da će nam presude u ljudskim pravima pomoći da idemo dalje ka atlanskim integracijama i Evropskoj uniji?
- Iskreno ne vjerujem, mirovni sporazum ne može sam po sebi biti nikako ni ustav ni garant bilo kakve budućnosti. Međunarodno pravo kaže da je ona nedjeljivi integritet i to je nešto što je neupitno, ali kako ćemo mi organizovati svoj život unutar toga? Postdejtonska BiH je ozvaničila etničko čišćenje. Mi nismo postkonfliktno, mi smo konfliktno društvo, zaključio je Kožemjakin i dodao da se ljudskost na djelu u BiH vidi na poplavama.
Ko je hazan? Čemu balkansko modificiranje historije?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Unuk čuvenog bh. pjesnika Mehmedalije Maka Dizdara, Gorčin Dizdar, gost je novog izdanja podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom. Gorčin je historičar i istraživač srednjovijekovne Bosne i jedan je od najboljih poznavatelja srednjovijekovne kulture stećaka u BiH, a na Univerzitetu York u Torontu odbranio je doktorsku disertaciju o stećcima.
Predsjednik je Upravnog odbora Fondacije Slovo Gorčina koja promovira stvaralaštvo Maka Dizdara i kulturnu scenu Stoca i Hercegovine.
Razgovarao je sa Amirom Vukom Zecom o počecima manifestacije Slovo Gorčina koja se od 1971. godine održava u Stocu i na nekropoli stećaka Radimlja, njenom značaju za Stolac, ali i cijelu Bosnu i Hercegovinu te finansijskim poteškoćama sa kojima se Fondacija suočava svake godine.
- Imamo taj sistem, moram to spomenuti, kao da smo mi neki neprijatelji ove države, ako pogriješite jedan papir to je automatska diskvalifikacija. Potvrda ova, ID broj onaj, ima stotinu tih dokumenata. Vi ako slučajno na konkurs ne predamo jedan papir to je nula. Diskvalifikacija. Kao da je stvoren sistem podrške kulturi da svakom normalnom kaže bježi od ovog, ovo nije za tebe. Posebna priča je kada vidite rezultate ko je sve to dobio (prošao na konkursu), kriteriji nemaju veze sa kvalitetom programa ili sa tradicijom. Prvo nacionalni ključ pa poznanstva. Na kraju mi dobijemo nešto, osim tog općinskog nivoa. Prošle godine konkretno sredstva koja smo uspjeli prikupiti su pokrila manje od trećine troškova Festivala. Ovo što smo stvarali prethodnih godina je neodrživo i bilo je zahvaljujući neočekivanom prilivu sredstava iz privatnog sektora, govori Gorčin.
Amir Vuk Zec se prisjetio i prvog susreta sa Gorčinom rekavši da su on i Damir Imamović bitni pelcer za identitet BiH.
Zašto se sa studija u inostranstvu vratio u svoju zemlju, o Makovoj poeziji, o stećcima i njihovoj simbolici, o kulturnoj strategiji, slušajte i gledajte ove nedjelje u 21 sat
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Glumac, komičar, filmski redatelj, muzičar i, mnogima, omiljeni lik ikad - Branko Đurić Đuro ovog petka stiže u studio podcasta Opet Laka i jasno vam je šta trebate uraditi, udobno se smjestiti i uživati u Đurinim i Lakinim podcast čarolijama.
Pretabirili su dva umjetnika sve od Goražda, preko Ljubljane, do Los Angelesa, Đurinog djetinjstva, dana u školskim klupama, prvim susretima sa gitarom i onim, za koja će se kasnije ispostaviti, da su bili sudbinski.
Tako smo iz razgovora i jedne ozbiljne ture umjetničke kritike o stvaračkom opusu Picassa, Renoira, Van Gogha, Braquea, saznali ko je čuveni “A sad speTakl” beskućnik iz Top liste nadrealista.
- Moj očuh je bio slikar, još uvijek imam dosta njegovih radova. Počeo sam živjeti sa njim kad sam imao 14 godina i odrastao u njegovom ateljeu. Odatle je počela ljubav prema umjetnosti i uz njega sam shvatio kako život u stvari nije toliko ozbiljan. On je bio frik, vjerovatno ga zapravo mnogi znaju - iz Nadrealista onaj lik koji izlazi iz kontejnera i kaže: “A sada speTakl!”, to je on, otkrio je Đuro i prisjetio se koliko je ovaj čovjek bio važan, ne samo za njega, već i za njegovu raju.
- Uvijek je pravio smicalice i to sam pokupio od njega, uvijek smo jedan drugog na neki način “smicali”. On je bio guru u našoj raji. Ako si primijetio, mi u Bombaj štampi jedni druge zovemo “mili”, on je počeo to. Kad mu se neko dopadne od moje raje, on mu kaže “mili” i na taj način dobiješ tu neku titulu. Tako su svi koji su svirali u Bombaj štampi postali mili i dan danas se međusobno tako zovemo, ispričao je Đuro Laki.
Iz rodnog Sarajeva, kako kaže, nema osjećaj da je ikada i otišao, čestu je tu, a ovoga puta upravo povodom snimanja novog albuma Bombaj štampe. Šta se bomba u gori zelenoj, odglumi li se šta? Je li brak mrak?
Kako je iz ratnog Sarajeva “bez dinara” otišao u Sloveniju, o cimerskim danima sa Lošom, poznanstvu sa Davidom Lynchom, o Draženu Ričlu, počecima sa Neletom, Zenom, Šiberom, ludilu koje je vladalo 80-ih, klau
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U novoj epizodi Oslobođene razgovarat ćemo sa Dankom Stojanović Mitrović, master psihologinjom i porodičnom sistemskom psihoterapeutkinjom, koja će pokušati da razjasni mnoge izazove sa kojima se suočavamo, kako na ličnom, tako i na društvenom planu.
S Dankom razgovaramo o postavljanju zdravih granica, kako u odnosima s drugim ljudima, tako i prema sebi. Šta znači imati jasno definirane granice i kako prepoznati kada se one pretvore u sebičnost? Kako izgraditi asertivnost bez agresije i kako zaštititi svoje emocije i prostor? Osvrćemo se i na odgovornost koju često ne prepoznajemo, posebno u odnosu s roditeljima i u društvu koje još uvijek nije naučilo postavljati zdrave granice.
- Granice su subjektivna stvar. Važno je, ne samo šta kažemo, nego i kako to kažemo, kao i šta radimo nakon što postavimo granicu. Učenje da se postave zdrave granice može značiti razliku između samopomoći i ignorisanja vlastitih potreba. Kad postavimo granicu prema drugima, moramo biti spremni da je i održimo, što često uključuje preuzimanje odgovornosti za našu ulogu u odnosima. Naučiti reći "ne" bez osjećaja krivice, kao i osloboditi se straha koji nas ograničava, može biti ključ za izgradnju zdravijih odnosa, kako prema sebi, tako i prema drugima, kaže Danka.
Da li život mora da bude konstantna borba? Da li živimo ili samo preživljavamo? Kroz introspektivnu analizu, istražujemo kako prepoznati trenutke kada se "zgrčimo" u životu i kako sebi omogućiti pauzu od stalnog pritiska i odgovornosti. Šta znači pohvaliti sebe za male, svakodnevne pobjede?
- U današnjem svijetu, čini se da stalno preskačemo prepreke, ali nikada ne dolazimo do cilja. Pitanje je kako sebi dati priznanje za male pobjede, kako na primjer parkirati auto ili završiti dnevne zadatke. Kako fizički, tako i emotivno. Opuštanje je ključ da prepoznamo zašto smo napeti i da nađemo prostor za mir. I to je trenutak kada možemo da živimo, a ne samo da preživljavamo, ističe Danka.
Ako vas zanima kako pronaći unutrašnju snagu, postaviti prave granice i kako biti bolja verzija sebe, ne propustite ovu epizodu.
Osluškujte, diskutujte, rastite - Oslobođena je tu da vas podrži na s
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Suzana Tihi-Babić, priznata stručnjakinja za ljudske resurse, iskusna trenerica i predavačica, gošća je nove epizode podcasta Životna škola.
Direktorica je ljudskih resursa u Addiko banci, a već 25 godina profesionalno je vezana za oblast upravljanja ljudskim resursima, kako svojim radom u različitim koorporacijama, tako i akademskim i predavačkim angažmanima. Upravo ona će nam pojasniti koja su zaduženja Odjela ljudskih resursa u firmi i koliko se struktura firmi izmijenila u proteklih 30-ak godina.
Suzana je govorila o tome kako više nema upravljanja sa kontrolnog tornja, jedan čovjek nije zadužen za sve radnje i nadgledanje istih. A radnici, radnici su ti koji prave najiskreniji i najbolji ili najgori marketing za jednu kompaniju jer oni su njeni ambasadori.
Izričita je u jednom - budite iskreni sa svojim zaposlenicima, bilo da im saopštavate dobre vijesti poput toga da su dobili promaknuće ili povišicu, ili one loše vijesti kao što je otpuštanje ili smanjenje plate. Kako kaže Suzana, ipak radimo sa odraslim ljudima i ne trebamo ih praviti budalama.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
- Visa fler
