Avsnitt

  • Pitate se šta da radite sa odećom ili drugim tekstilom koji više ne nosite? Želite da reciklirate, ali ne znate kako ili gde? Pre nego što pronađete kontejner za reciklažu, predlažemo da isprobate 3 P (i jedno R) sPore mode: prepravku, popravku, prenamenu & redizajn odeće.

    Gošće:
    Ana Trošić Trajković je višestruko nagrađivana domaća dizajnerka, koja je 2018. godine pokrenula jedinstvenu koncept radnju u potpunosti posvećenu održivoj modi. U njenom Birou 354c svako od nas može da prepravi neki stari komad odeće, da ga da na redizajn (i od starog dobije nešto potpuno novo i drugačije) ili iznajmi komade poznatih lokalnih kreatora i nosi ih za specijalne prilike.

    Dunja Trifunović je ekološka aktivistkinja koja priča o ulozi (ili izostanku uloge) mladih u kreiranju ekoloških politika, i tome zašto je moda kao deo pop kulture dobra stpenica za ulaz u širu priču kada je u pitanju eko-edukacija.

    Pogledajte video epizodu na Ffm YT kanalu

  • Sa gostom Predragom Ratićem, direktorom centra za reciklažu tekstila Texeco odgovaramo na pitanja:

    • Da li sav tekstil koji odložimo u kontejnere za reciklažu zaista bude recikliran?

    • Koje vrste odeće i obuće mogu da se recikliraju, a koje ne?

    • Koji proizvodi nastaju reciklažom tekstila?

    • Da li je reciklirani poliester održiv proizvod?

    • Da li ste znali da i spaljivanje spada pod reciklažu?

    Ako ste gledali crtać Wall-e, onda znate da je zemlja budućnosti predstavljena kao ogromna deponija. Na žalost, ova sumorna, izmaštana budućnost preti da postane naša stvarnost. Mi imamo samo 12 regionalnih sanitarnih deponija, 135 nesanitarnih opštinskih smetlišta i preko 2500 divljih deponija (nezvanično imamo preko 3500 divljih deponija)*

    Zato u ovoj epizodi Levi’s i F.fm serijala pričamo o mogućnostima reciklaže tekstila, aksesoara i obuće, kako ne bi završavali na deponijama + razbijamo mitove o reciklaži tekstila, da bi ona bila što efikasnija.

    *Izveštaj o upravljanju otpadom u Srbiji 2021

  • Saknas det avsnitt?

    Klicka här för att uppdatera flödet manuellt.

  • Gošća: Újházi Adrienn, umetnica koja se bavi istraživanjem biomaterijala

    Opis epizode:
    Proizvodnja tekstila je uzrok prekomernog krčenja šuma, gubitka biodiverziteta i gomilanja sporo razgradivog otpada, dok su farme krzna, pored etičkih problema, postale i pretnja po ljudsko zdravlje – predstavljaju plodno tle za širenje zoonotskih bolesti poput COVID-19.

    Zato pričamo o alternativama koje su dobre po nas, životinje i naše zajedničko prirodno okruženje – o BIOMATERIJALIMA.

    Biomaterijali se dobijaju od raznih biljaka, voćnog otpada i mikroorganizama uzgojenih u laboratoriji, a mogu zameniti tekstil životinjskog porekla — uključujući kožu, krzno, vunu i svilu.

    Újházi Adrienn je jedna od retkih biodizajnera koji na Balkanu razvijaju i testiraju ovu vrstu materijala, i u okviru Levi’s x F.fm podkasta priča koje su prednosti biomaterijala u odnosu na konvencionalni tekstil, kako se biomaterjali dobijaju i gde svi koji žele da se bave ovom vrstom modne inovacije mogu da se informišu i uključe.

    Više informacija o proizvdonji biomaterijala na Balkanu

    Újházi Adrienn sajt: https://adriennujhazi.com/
    BioCoCulture IG: https://www.instagram.com/biococulture/?hl=en
    BioCoCulture YT: https://www.youtube.com/@biococulture5986
    Soma Bioworks: https://www.soma.eco/

    Ova epizoda podkasta je nastala u saradnji sa brendom Levi's a u produkciji Podcast.rs platforme.

  • Naša prva epizoda snimljena uživo pred publikom.
    💚Hvala svima koji su 24.09. bili sa nama i učestvovali u snimanju!

    Održivost je tema o kojoj se sve više priča, ali u isto vreme, čini se - sve manje zna.
    Ova epizoda podkasta zamišljena je kao retrospektiva rada F.fm platforme, te je posvećena priči o generalnim ekološko/etičkim pitanjima i izazovima kada je u pitanju rad modne industrije - globalno i lokalno.

    Gosti:
    Nataša Gligorijević, direktorka Centra za održivi razvoj Srbije i koordinatorka međusektorske radne grupe za održivi razvoj Nacionalnog konventa o EU
    Nenad Radujević, generalni menadžer Beogradske nedelje mode 

    Podkast je snimljen na Re:Connect festvalu u Pančevu iza kog stoji kompanija CWP koja se bavi razvojem projekata obnovljivih izvora energije.

  • U novoj epizodi pričamo koliko je ustvari toksična odeća koju nosimo i koje se sve štetne hemikalije koriste u tekstilnoj proizvodnji. Gošća je dr Jelena Milić - viši naučni saradnik na Institutu za hemiju, tehnologiju i metalurgiju Univerziteta u Beogradu i saradnik organizacije Alternativa za bezbednije hemikalije (ALHem). 

    Pričamo o hemikalijama kojima se odeća tretira i koliko su one opasne, u kojoj meri se koriste i zašto bi sastav materijala trebalo transparentno da bude naznačen na etiketama:
    ✅Koliko smo izloženi opasnim i toksičnim hemikalijama putem odeće koju nosimo ?
    ✅ Koje hemikalije su najzastupljenije u proizvodnji tekstila i na koji način sve mogu uticati na naše zdravlje?
    ✅ U proizvodnji kojih komada odeće se najviše koriste toksične supstance?
    ✅ Koje su alternative dostupne?
    ✅ Kako da smanjimo izloženost štetnim hemikalijama iz garderobe i tekstila ?

  • Fenomen hiperkonzumerizma direktno je vezan za razvoj marketinga jer kampanje u ogromnoj meri utiču na naše kupovne navike i na to šta i koliko kupujemo. Sa porastom ekološke svesti, danas je veliki izazov prepoznati i izboriti se sa sve agresivnijim i sofisticiranijim marketingom i rastućim trendom greenwashing kampanja. 

    U ovoj epizodi podcasta profesor Lazar Džamić, marketinški stručnjak i predavač priča o ETICI U MARKETINGU i odgovara na pitanja: 

    *Šta etika u marketingu treba da podrazumeva, a kakva je situacija u praksi ?

    * Koliko i zašto marketing kampanje utiču na naše potrošačke navike?

    *Kako nas analiziraju marketing strategi i koje sve procene i podatke koriste ?

    *Da li brendovi svesno greenwashuju ili samo nisu dovoljno edukovani o ekološkim temama ?

    *Kako aktivisti mogu da se nose sa rastućim trendom greenwashing kampanja?

    * Kako svi mi možemo da se izborimo sa agresivnim greenwashing kampanjama i šta je to što svako od nas može (i treba)  da radi ?

    Lazar Džamić jedan je od vodećih digitalnih i kreativnih stratega, pisac, predavač i nekadašnji direktor za brend planiranje u evropskoj centrali kompanije Google. Bio je direktor planiranja u nekoliko vodećih integrisanih britanskih agencija. Nakon uspešne međunarodne karijere u marketingu, odlučuje da napusti biznis sektor, a nakon povratka u Beograd primarno je fokusiran na predavačku karijeru - predaje na Departmanu za digitalni marketing, Fakulteta za medije i komunikacije, kao i na nekoliko fakulteta u inostranstvu. Autor je brojnih tekstova o digitalnom marketingu, kao i nekoliko knjiga: Advertising Page (2000), Cvjećarnica u kući cveća (2012), Čaj od šljiva (2015). Marketing kroz sadržaj (2019), Putevi oko znakova (2020).

  • Kada se priča o održivosti najčešće se fokus stavlja samo na ekološki aspekt ovog sistema. Ali, podjednako važna tema jesu radna prava i uslovi rada. U ovoj epizodi podkasta radnici u domaćim tekstilnim fabrikama pričaju u kakvim uslovima rade, sa kojim problemima se suočavaju, na koji način se bore i kako su uspeli da se izbore za bolje radne uslove u svojim fabrikama. 

    Gosti: 

    ✨Mirjana Pavić - radnica i predsednica sindikata Sloga, tekstilna fabrika Vali d.o.o. 

    ✨Uroš Savić - radnik i predsednik sindikata Sloga, tekstilna fabrika Falc East 

    Pitanja na koje odgovor dajemo u ovoj epizodi: 

    ✳️U kojim uslovima domaći tekstilni radnici šiju garderobu za globalne fast fashion i luksuzne brendove?
    ✳️Koliko smo radno-pravno pismeni?
    ✳️Šta su sindikati i zašto su važni?
    ✳️Koliko su promenjeni uslovi rada u fabrikama nakon osnivanja sindikata ?
    ✳️Na koji način izgraditi jak sindikat ?

  • U ovoj epizodi Ffm podcasta pričamo o šopingu, kupovnim navikama i kako ih promeniti. Praznična sezona je dobro vreme da preispitamo svoje šoping navike i razmislimo o uticaju marketinga i društva u kom živimo na to kako, zašto i koliko kupujemo. 

    Gošće:

    ✨Đurđa Timotijević - psihološkinja i psihoterapeutkinja, autorka emisije U raljama osećanja
    ✨ Milja Vuković - ekoaktivistkinja, osnivačica neformalne FB grupe Za manje smeća i više sreće @zamanjesmeceivisesrece, urednica sajta plavoizeleno.rs
    ✨Katarina Sharon - fotografkinja @katarinasharon. www.katarinasharon.com
    ✨Specijalni gost: Dušan Jurić - psiholog i astrolog aka @feelmypisces 

    Neka od pitanja na koje odgovor dajemo tokom razgovora: 

    ✳️Zašto kupujemo i gomilamo odeću?
    ✳️Da li kupujemo previše garderobe iz impulsa ili navike?
    ✳️Koliko na formiranje naših navika utiče društveno okruženje?
    ✳️ Koja je razlika između samougađanja/samonagrađivanja šopingom i autentične brige o sebi?
    ✳️ Tips&tricks koji nam mogu pomoći kada odlučimo da menjamo kupovne navike

  • Na početku nove sezone podcasta pričamo o Ekološkom aktivizmu, a u novoj epizodi gostuju:
    ✨Svetlana Bojković - glumica
    ✨Vladimir Djurdjević - klimatolog, profesor na Fizičkom fakultetu i jedan od osnivača GreenArt inkubatora
    ✨Iva Marković - Pravo na vodu 

    U ovoj epizodi razgovaramo o održivosti u malo širem kontekstu -  Gde smo mi kao društvo kada je reč o kulturi održivosti? Koliko nam je ovo pitanje važno?  Kako možemo dati lični doprinos u kreiranju društva u kojem će glavna i najvažnija tema biti zaštita životne sredine? 

    Svetlana, Vladimir i Iva pričaće zašto se bave aktivizmom, koji su gorući ekološki problemi u Srbiji, kako da ih rešimo, koliki je značaj kulture i zašto je ona važna u osvešćivanju ekoloških problema, na koje sve načine bi umetnici mogli da daju svoj doprinos i kako svako od nas može da se uključi.

  • Da li ste ikada gledali kako neko baca plastičnu bocu i zamišljali kako ona zauvek ostaje na deponiji? Ili čak razmišljali o tome da nemate decu jer ne znate u kom stanju će planeta biti za 50ak godina?

    Od društvenih mreža, koje nas nas iz posta u post upoznaju sa raznim eko-katastrofama, do kataklizmičnih dnevnih naslova globalnih ili lokalnih vesti - non stop nas podsećaju da se sve više približavamo tački preokreta (tipping point) - u kojoj se zemlja toliko zagrejala da gubimo kontrolu nad sposobnošću da popravimo i preokrenemo situaciju. Poptpuno je razumljivo da interes za ove stvari, one koje nemaju laka rešenja, izazivaju anksioznost. I to ne bilo kakvu. 

    U pitanju je novi pojam koji brzinom munje zahvata društveni pejzaž: „ekološka anksioznost“ - anksioznost povezana sa strahom od nanošenja štete životnoj sredini. Da li patite od nje?

    Gosti:
    Milja Vuković, osnivačica pokreta - Za anje smeća, više sreće (Zero & Lov vaste lifestile grupa)
    Dušan Jurić, psiholog

  • Ova epizoda je posvećena online aktivizmu i u njoj odgovaramo na pitanja:

    Da li ova vrsta delovanja može doneti konkretnu promenu? Koja je razlika između aktivizma i "kliktivizma" na društvenim mrežama? Koliko je hrabrosti potrebno da iznošenje nekog stava, a koliko strpljenja nositi se sa negativnim komentarima od publike? Za sve koji žele da pokrenu profil, platformu ili sajt koji se bavi društvenim pitanjima - na koji način to može da se uradi, a da ima efekta?

    Gošće su marketing strateškinja Jovana Bakula i Nikolina Pavićević, autorka IG i YT profila @kritički

  • Ove nedelje pričamo o radnim pravima sa gostima:
    ✳️Mariom Reljanovićem - doktorom pravnih nauka i naučnim saradnikom na Institutu za uporedno pravo
    ✳️Bojanom Tamindžijom - nacionalnom koordinatorkom međunarodne organizacije @cleanclothescampaign

    ➡️ Razgovaramo o tome koliko smo svi mi upoznati sa našim pravima, da li smo normalizovali siromaštvo i zloupotrebe radnih prava na radnim mestima, koliko i kako se trudimo da pronalazimo mehanizme da neke od ovih problema rešimo...

  • Globalizacija medija otvorila je put štampanim, telvizijskim i online modnim reklamama da koriste slike žena i muškaraca za prodaju raznih proizvoda celom svetu. Mediji i društvene mreže nas neprestano bombarduju zapadnjačkim idealima „lepih ljudi“ ili „savršenog tela“ – a mnoga istraživanja pokazala su da upravo ovakvi prikazi utiču na to da se najčešće žene, ali i muškarci, osećaju loše prema svojoj telesnoj slici, što neretko dovodi do depresije, anskioznosti ili raznih poremećaja u ishrani.

    U ovoj epizodi ćemo kritički sagledati prikaz te „idealizovane“ slike tela, kao i preispitati izgled reklama domaćih brendova.

    I sad se možda pitate - pa kakve veze to ima sa održivošću?

    Ako pratite naš podcast, IG i sve što smo do sada radile, onda znate da u kontekstu kopovine mode mi promovišemo lokalne modne proizvođače, koji su svakako održiviji izbor u odnosu na globalne brendove. Ankete rađene na našim prostorima dale su nam uvid u to da NAJMANJI procenat ispitanika u Srbiji kaže da kupuju kod domaćih brendova i dizajnera, a mi ćemo pokušati da vidimo da li je upravo prikaz mode po ugledu na reklame inostranih brendova – jedan od uzroka ovog fenomena.

    ✨Gošće:
    ✳️Maja Ševar Vukašinović, psihološkinja
    ✳️Kata Ivakić, producentkinja, dizajnerka i aktivistkinja
    ✳️Nevena Ivanović, modna dizajnerka, osnivačica brenda NEO

  • Srbija na deponije baca 60 miliona tona smeća godišnje, što je 95 odsto ukupnog otpada, saopštio je Republički zavod za statistiku. U ovoj epizodi se bavimo tim problemom, a fokus stavljamo tekstil koji bacamo - bilo da smo građani ili modni brendovi koji proizvode viškove.

    Kako tekstilnim otpadom upravlja država, kako modni brendovi i dizajneri, a kako građani?
    Da li bi mogla da zaživi reciklaža tekstila u Srbiji i šta su predluslovi za to?
    Šta možemo da radimo sa odećom koju više ne nosimo, a da ona ne završi na deponiji?
    Koji su to kreativni načini za dizajnere i brendove kako bi proizvodili #zerowaste kolekcije?

    Odgovore na ova pitanja daju nam:
    Marija Ivanković, osnivačica brenda Marija Handmade
    Vladan Šćekić, Centar za unapređenje životne sredine

    Voditeljke: Dunja Jovanović i Marija Radaković

  • Model po kom modna industrija danas radi je brz i linearan. Šta to znači?

    - Da se odeća proizvede od novih sirovina, proda, nosi i baci u đubre. I to što je brže moguće, kako bi mogla da se kupi nova.

    Upravo znog ovakvog poslovanja modna industrija je destruktivna po planetu – na drugom je mestu po korišćenju zemljišta, četvrtom po korišćenju vode, petom po emisiji gasova sa efektom staklene bašte i prvom po ispuštanju primarne mikroplastike u vodene tokove.

    Cirkularna ili kružna ekonomija je predlog za rešenje ovog problema - i podrazumeva da odeća ne završi na deponiji, već se konstantno reciklira i vraća u upotrebu.

    U ovoj epizodi podkasta pričamo o ovom poslovnom sistemu, kako se principi cirkularne ekonomije primenjuju u EU, koji će morati da se primenjuju u Srbiji - i šta sve to znači za lokalne modne proizvođače, ali i modne kupce.

    Gosti:
    Stefan Šipka, Analitičar javnih politika iz Centra za javnu evropsku politiku (EPC) u Briselu
    Nataša Gligorijević, direktorka Centra za održivi razvoj Srbije (CORS)

    Ovaj podkast se realizuje u sklopu projekta „Tekstilni otpad nije u modi“, koji realizuju Centar za unapređenje životne sredine i Udruženje građana za održive inicijative F.fm kroz program Snažno zeleno Beogradske otvorene škole, koji finansira Evropska unija, Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom i Fondacija Fridrih Ebert. Za njegovu sadržinu odgovoran je isključivo Centar za unapređenje životne sredine i on nipošto ne odražava stavove donatora.

  • Koji sve sertifikati i standardi kvaliteta za tekstilne proizvode postoje na našem tržištu i šta svaki od njih znači?

    Kako kupci mogu da prepoznaju kvalitetan i fer izrađen proizvod & kako dizajneri/brendovi mogu sertifikovati komade odeće koje izrađuju?

    Da li se određeni sertifikati mogu upotrebljavati za greenwashing?

    Ogovore na ova pitanja daju nam:
    Milena Milisavljević, viši savetnik za kvalitet Privredna komora Srbije
    Jovan Jovanović, ambasador održivog razvoja i Fairtrade aktivista

    Ovaj podkast se realizuje u sklopu projekta „Tekstilni otpad nije u modi“, koji realizuju Centar za unapređenje životne sredine i Udruženje građana za održive inicijative F.fm kroz program Snažno zeleno Beogradske otvorene škole, koji finansira Evropska unija, Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom i Fondacija Fridrih Ebert. Za njegovu sadržinu odgovoran je isključivo Centar za unapređenje životne sredine i on nipošto ne odražava stavove donatora.

  • U ovoj epizodi podkasta ćete saznati šta sve domaći modni preduzetnici i dizajneri rade kako bi njihovi brendovi poslovali u skladu sa ekološkim i etičkim principima.

    Pitali smo goste i koje su prepreke, a koji podstreci za održivo poslovanje kod nas i kakvi su uslovi rada u okviru domaće tekstilne industrije.

    Gosti:
    Miloš Ivković – generalni direktor brenda Ivko Woman i predsednik upravnog odbora modnog klastera FACTS
    Sonja Jocić, modna dizajnerka
    Sonja Nikolić Oljača, osnivačica brenda Cozy2Wear

    Ovaj podkast se realizuje u sklopu projekta „Tekstilni otpad nije u modi“, koji realizuju Centar za unapređenje životne sredine i Udruženje građana za održive inicijative F.fm kroz program Snažno zeleno Beogradske otvorene škole, koji finansira Evropska unija, Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom i Fondacija Fridrih Ebert. Za njegovu sadržinu odgovoran je isključivo Centar za unapređenje životne sredine i on nipošto ne odražava stavove donatora.

  • Prodaja polovne garderobe postaje popularna i sve je više zainteresovanih koji žele se priključe tom trendu.

    Kako da pokrenete prodaju polovne garderobe? Da li je bolje imati radnju ili prodajni profil na društvenim mrežama? Kako da se registrujete? Kako da se reklamirate?

    Ovo su neka od pitanja na koje smo odgovorili u okviru nove epizode F.fm podcasta.

    Gošće: 
    Marija Radosavljević koja stoji iza IG radnje @robnakucabeograd
    Jovana Belak, preduzetnica koja je otvorila prodavnicu polovne garderobe Club Vintage u Novom Sadu

    Ovaj podkast se realizuje u sklopu projekta „Tekstilni otpad nije u modi“, koji realizuju Centar za unapređenje životne sredine i Udruženje građana za održive inicijative F.fm kroz program Snažno zeleno Beogradske otvorene škole, koji finansira Evropska unija, Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom i Fondacija Fridrih Ebert. Za njegovu sadržinu odgovoran je isključivo Centar za unapređenje životne sredine i on nipošto ne odražava stavove donatora.

  • U ovoj epizodi prenosimo panel koji smo organizovale u skopu festivala Green Fest, a pod nazovom Da li naša odeća uništava Planetu?
    Panel je premijerno emitovan 28.10.2020. U video formatu može se gledati OVDE.

    Naša ideja bila je da ovim panelom u priču o zagađenju tekstilnim otpadom, toksičnoj vezi između brze mode, ekologije i radnih prava, uvedemo još jedan aspekt impakta modne industrije - a to je šta se dešava sa odećom od plastike i na koji način ona utiče na naš organizam i naše zdravlje?

    O ovome razgovaramo sa:
    Prof dr. Miodragom Stojkovićem - genetičarem i osnivačem bolnice za vantelesnu oplodnju u Leskovcu, SPEBO medical
    Prod dr. Vladimirom Đurđevićem - klimatologom, vanrednim profesorom za meteorologiju na Fizičkom fakultetu, Univerziteta u Beogradu
    Ivanom Jovčić - direktorkom Centra za unapređenje životne sredine i organizatorkom festivala Green Fest

  • In this episode, we're answering the questions you sent us via instagram.com/ffm_podcast

    - How to RESPONSIBLY buy second hand and vintage?

    - Is @stellamccartney really #sustainable?

    - What local sustainable brands are affordable for students?

    - Are there any ecology related laws (anywhere in the world) that regulate the fashion industry ?

    - About hemp textiles and why are they marginalised?

    - Which eco materials are available in Serbia?

    - Why is eco leather expensive?

    - Can mixtures of materials be recycled?

    - How do we know if the materials we buy from us are from sustainable sources?

    - In what ways can the principles of sustainability be applied to the buyer of children's clothing?

    Language: Serbian