Avsnitt
-
Send us a text
Šta su to vampirski tretmani, ravni tabani i smrznuto rame, kakav život možemo da vodimo ako su nam potrgani ligamenti i je li operacija jedino rješenje, pitali smo dr. Semina Bećirbegovića, specijalistu ortopeda koji je gost nove epizode podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu. Dr. Bećirbegović je svoj profesionalni život posvetio povredama i oboljenjima sistema za kretanje (lokomotorni sistem), pedijatrijskoj ortopediji, sportskoj traumatologiji, artroskopskoj hirurgiji koljenog i ramenog zgloba, artroskopskoj rekonstrukciji ligamentarnih struktura, zglobne hrskavice, meniskusa. Koliko je važna operacija, toliko je važna i rehabilitacija - ovako je ranije govorio dr. Bećirbegović. Danas smatra da je operacija samo 10 posto, a 90 posto je sve ostalo. A kada je riječ o postotcima dr. Bećirbegović nam je otkrio još jedan podatak, a to je da su čak 80 posto njegovih pacijenata tinejdžeri i to sa ozbiljnim povredama.
- U zadnjih par godina taj trend pojave ozbiljnih povreda među tinejdžerima je nevjerovatno visok. Kad pogledam svoje pacijente prije 10-15 godina i sad, ja sad stvarno mogu reći da su 80 posto mojih pacijenata tinejdžeri, ali to su ozbiljne povrede. Previše ili premalo treninga, vjerovatno ima i jednog i drugog. Djeca više ne igraju lopte ispred garaže, ne trče oko zgrade, ne igraju žmire, na telefonima su, nenaspavani. Postoji trend da jako rano krenu intenzivno trenirati, čak da se specijaliziraju u nekim oblastima u sportu jako rano, profiliraju određene grupe mišića, a druge zanemaruju i oni se jednostavno ne mogu snaći u nekoj problematičnoj situaciji, pojašnjava dr. Bećirbegović.
Saznali smo i zašto gotovo nikada ne žurim sa operacijom.
- Mene su učili da je nemoguće da taj (križni op.a.) ligament zaraste, ali ja sam se uvjerio da to nije tačno. Imao sam jednu kolegicu koja se povrijedila, okliznula se i pukao joj križni ligament. Nisam je viđao dugo i jednom je vidim u prolazu i pitam kako si, kaže, "Ja sam super.". Dolazi kasnije kod mene na pregled i ja čitam nalaze radiologa koji uopšte ne spominje povredu ligamenta. Samo da se razumijemo to se ne dešava često, ali je moguće i da zaraste ligament. Odluka za op
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Jasmin Agić, novinar Al Jazeere i pisac, gost nove epizode podcasta U kontru sa Draganom Markovinom, napisao je knjigu „Uloga Josipa Broza u životu mog dede Sulejmena“, parafrazirajući kultnu knjigu Bore Ćosića, „Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji“. Kroz paralelnu priču o životu tih dvoje, naizgled nespojivih ljudi, zapravo je želio pričati o iznevjerenim idealima i generaciji koju je pregazilo vrijeme.
O istoj stvari je, samo iz perspektive borca iz proteklog rata, pisao i u prethodnom romanu „Tanka punta“.
I upravo je o tim temama, društvene distopije, nedostatka cilja i ideala, o sudbini čestitih ljudi koji su samo željeli normalan život, a rat i nacionalizam su im ga onemogućili, razgovarao sa Draganom Markovinom.
Agić je uvjerljivo, pa i dirljivo, govorio o tim ljudima, ali i o tome kako su Srbi odustali od Sarajeva i Mostara te kako smo svi generalno odustali od vlastitog pamćenja.
- Sve se to namjerno radi jer nikada neće doći do procesa izlječenja ovih društava dok se mi međusobno ne počnemo upoznavati. To znači da onaj drugi mora da vidi ko sam ja, kakav sam i šta sam ja zapravo. Nemojte da se ideologija postavi između nas. Da jednima se govorio oni su ovakvi, drugima ovi su ovakvi, dajte ukinite sve te ideološke i administrativne granice pa da onda mi dodđemo u neposrednu interakciju, poručuje Agić.
Pričali su o prelasku ljudi na tamnu stranu i sudbinama Radovana Samardžića i Mome Kapora, zatim o medijskoj i književnoj sceni u Bosni i Hercegovini i u regiji te o njegovoj Zenici i ogromnom i potisnutom nasljeđu radničkog pokreta.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Saknas det avsnitt?
-
Send us a text
Nevena Rendeli Vejzović je žena koja svojim životom i radom inspiriše mnoge. Nevena je majka, poduzetnica, vizionarka i snažna podrška ženama koje žele rasti i ostvariti svoje ciljeve.
Možda je poznajete sa malih ekrana i društvenih mreža, ali sada ćete je upoznati kroz priču o njenom putu do uspjeha i izazovima sa kojima se suočavala te njenom pogledu na žensko liderstvo.
Iako se čini da je uvijek sigurna u sebe, Nevena otvoreno priznaje da i dalje povremeno osjeća sumnju, ali ističe važnost pozitivnog odgoja i vjerovanja u vlastite sposobnosti.
- Samopouzdanje je ključni faktor u životu, posebno za žene, jer često se suočavamo s izazovom imposter sindroma - osjećajem da nismo zaslužile ono što imamo. Iako se možda činim vrlo samopouzdanom i ja imam trenutke sumnje, no vjerujem da je važno od malih nogu odgajati djevojčice da vjeruju u sebe i da se ne boje raditi na sebi kako bi postigle ono što žele. Nismo predodređeni za uspjeh, sve dolazi kroz trud i rad na sebi. Ne smijemo se zavaravati da će nam neko nešto pokloniti. Danas više nego ikad, moramo biti svjesni da je naš put ispunjen radom i stalnim dokazivanjem, kaže Nevena.
Dodaje i da je tokom godina naučila reći i hvala na komplimentu, bez da osjeća dozu srama.
- Zanimljivo je to kako nas je društvo oblikovalo da imamo poteškoća u prihvatanju komplimenata. Osobito primijetim razliku u reakcijama između muškaraca i žena. Kod muškaraca je to automatski odgovor - hvala, bez puno razmišljanja, dok žene često negiraju komplimente i ističu svoje greške. Često kažemo: "Ma, fulala sam ovo." ili "Na brzinu sam se našminkala.", umjesto da jednostavno prihvatimo pohvalu, ističe Nevena.
Naša gošća stoji iza jednog od najvažnijih ženskih događaja - Women's Weekend-a. Njena iskustva i uočeni nedostatak ženskih predstavnica na velikim konferencijama i festivalima doveo ju je do ideje za osnivanje ovog jedinstvenog događaja. Žene u fokusu, ali svi su dobrodošli - posebno muškarci koji žele naučiti više o temama vezanim uz ravnopravnost i osnaživanje žena.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Prešao je magični broj od 250 nastupa i uspješno igra svoju 9. uzastopnu sezonu u dresu s lentom. Gost naredne epizode je legendarni stoper Zrinjskog i Premijer lige - Slobodan Jakovljević.
Ovaj 35-godišnji defanzivac rođen je u Prištini, a fudbalske početke veže za Slogu Temerin, Crvenu Zvezdu Novi Sad i Cement Beočin. Seniorsku karijeru započinje u Mladosti Apatin, potom brani boje RFK Novi Sad, FK Novi Pazar (gdje debitira u SuperLigi Srbije), FK Inđija, mađarskog SZTK-a te Radnika Surdulica, s kojim osvaja titulu Prve lige Srbije. Uslijedili su nastupi za Spartak Suboticu i Radnik Bijeljinu, gdje 2015. godine, zajedno s bratom blizancem Ivanom, podiže trofej Kupa BiH.
Godinu kasnije stiže u Mostar i od tada ispisuje historiju Plemića. U prvoj sezoni ponio je priznanje “Filip Šunjić - Pipa” koje dodjeljuju navijači , a čak šest puta biran je u najbolju momčad sezone od strane igrača i trenera. S osmerostrukim prvakom Bosne i Hercegovine osvojio je četiri titule Premijer lige (2016/17, 2017/18, 2021/22, 2022/23) i dva trofeja Kupa (2022/23, 2023/24).
Kakav je osjećaj igrati na terenu sa bratom blizancem? Kako je izgledao Jakovljevićev put iz 5. lige Srbije do osvajanja 2. lige? Kako izgleda režim Slavka Petrovića? Koja je najveća prednost Zrinjskog? Kako je bilo učestvovati u preokretu protiv AZ Alkmaara? Da li je Slobodan ostvaren i sretan čovjek? Do kada planira igrati?
Odgovore na ova pitanja i mnoga druga poslušajte i pogledajte u ponedjeljak u 21 sat na www.podcastoslobodjenje.ba te na platformama YouTube, Apple Podcasts, Google Podcast, Deezer, Spotify, Podcast Index, Amazon Music, TuneIn + Alexa, Podcast Addict, Podchaser, Pocket Casts, Listen Notes i Player FM.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Svi čekamo presudu Suda Bosne i Hercegovine, pred kojim je Milorad Dodik optužen za nepoštivanje odluka visokog predstavnika i kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. I dok pritisak na Sud poprima epske razmjere - vanredni kolegij Narodne skupštine, vanredne sjednice Vlade Republike Srpske, vanredni susreti, vanredna okupljanja, vanredno i neprestano zasjedanje NSRS-a, nekako se sve odjednom dešava: Trojka ne odustaje od raskida koalicije sa Dodikovim SNSD-om, nakon Nebojše Radmanovića smijenjen je i najdugovječniji kadar iz raznih partija Nikola Špirić iz kolegija doma naroda, parlamenta Bosne i Hercegovine. . Ni Dragan Čović ne odustaje: on je za koaliciju sa SNSD-om po cijenu evropskog puta naše zemlje. Ni Dodik ne odustaje: koliko god mu bila mrska BiH, vlast mu je draga, makar za nju po ko zna koji put morao prijetiti Srbima da će ih povući iz Sarajeva. Ali on i Čović imaju i džokera u rukavu: SDA s Bakirom Izetbegovićem nije više ni lažljiva ni mrska, odjednom je poželjan partner. Kako dalje?
S nama je danas državna zastupnica Naše stranke u Parlamentu Bosne i Hercegovine Sabina Ćudić, neki će reći i najveći krivac za aktualne Dodikove koalicijske jade. Kao potpredsjednica u svojoj partiji, zagovarala je, a onda s kolegama iz trojke i napravila pakleni plan raskida koalicije sa SNSD-om, partijom čiji je optuženi lider s teškom mukom i žestokim pogađanjem uslovljavao svaki pomak naše zemlje na evropskom putu, a od dobijanja zelenog svjetla za pregovore i bukvalno sve stopirao.
- Osjetljivo je komentarisati presudu, ali šta očekujem iza dva popodne u srijedu? Ako je presuda u jedan, mene interesuje od životne važnosti za svaku građanku i građanina Bosne i Hercegovine da drugi, jer ne očekujem mudrost od Milorada Dodika, jer je pokazao takav stepen panike i kukavičluka u zadnjim sedmicama da sam ja šokirana, iako ja nisam puno očekivala od njega, očekujem mudrost s druge strane. Očekujem mudrost unutar opozicije u RS-u, očekujem mudrost od stranaka sa centralama u Federaciji i Sarajevu i očekujem u konačnici da Dragan Čović odluči da li će u ratnim prijetnjama i pohodima, vrlo opasnim, ne samo za BiH, već i za region, vrlo opasnim i
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Mirsad Hadžikarić, čovjek kojeg domaćin podcasta O prostoru naziva svojim guruom te Diogenom današnjeg vremena, ove nedjelje u 21 sat, kroz razgovor sa Amirom Vukom Zecom, otvoriće nove horizonte i navesti vas na promišljanje.
Nadimak Šolaja, koji nosi iz djetinjstva, dobio je po Simi Šolaji, partizanskom borcu iz čuvenog filma koji je predstavljao simbol borbenosti, neustrašivosti, istrajnosti. Mirsad je kroz život koračao po sopstvenim pravilima. Završio je tri fakulteta - Ekonomski fakultet u rekordnih godinu i po dana, što je univerzitet dovelo do nevjerice, u međuvremenu napušta Elektrotehniku, upisuje Dramaturgiju, studira teatrologiju, a tokom služenja vojske u Beogradu studira i engleski, i italijanski jezik. Živio je u pulsirajućem Beogradu osamdesetih - tadašnjoj prestonici kosmopolitizma, a svoj put nastavlja kroz Sarajevo, Pariz, Sorbonu, Saint Tropez, rušeći granice poznatog. Napustio je ustaljene oblike života, zamijenivši ih filozofijom traganja za istinskom slobodom.
U ovom podcastu Hadžikarić priča o svom originalnom pogledu na svijet, govoreći o "filozofiji nemogućeg", ideji koja briše granice uzroka i posljedice i otvara mogućnosti tamo gdje ih drugi ne vide. Kako je preko ljepote bez elegancije došao do spoznaje o filozofiji nemogućeg, gdje se uzrok i poslijedice brišu i gdje sve postaje ostvarivo, saznajte u novoj epizodi podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom, ove nedjelje u 21 sat na www.podcastoslobodjenje.ba te na platformama YouTube, Apple Podcasts, YouTube AUDIO, Deezer, Spotify, Podcast Index, Amazon Music, TuneIn + Alexa, Podcast Addict, Podchaser, Pocket Casts, Listen Notes i Player FM.
I ove nedjelje, kao generalni sponzor podcasta, sa nama je kompanija Wienerberger koja će vam pomoći da uz premium rješenja za gradnju, izgradite život kakav želite i da dom postane vaše najdraže mjesto.Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Rođeni je Travničanin i veliki muzički znalac čije ime stoji iza nekih od najvećih domaćih hitova koje volimo i slušamo. Bivši je član bendova Bonton Baja, Valentino i Crvena jabuka, jedan je od najnagrađivanijih muzičara sa prostora bivše Juge i jedini čovjek koji ne dozvoljava da mu Čola plati večeru - Nikša Bratoš.
Ovaj čuveni muzički producent, aranžer, kompozitor i muzičar, zajedno sa našim Lakom, u više od 90 minuta Opet Laka podcast razgovora prepunog mudrosti, estetike i humora, držaće vam apsolutnu pažnju.
Iako je u samom razgovoru istakao da ni na jednom instrumentu nije virtuoz, važno je pomenuti njegovo umijeće na gitari, kao i činjenicu da, uz gitaru, svira i tamburu, klavijature, harmoniku, mandolinu, šargiju, violinu, usnu harmoniku, trubu, trombon, saksofon, flautu, klarinet, udaraljke. Kroz svoju impozantnu muzičku karijeru, sarađivao je sa imenima poput Zdravka Čolića, Đorđa Balaševića, Tonija Cetinskog, Gibonnija i drugih.
Zašto je život matematika i fizika, a zatim i muzika? Postoji li formula za hit i kako zna kada je pjesma gotova? Ima li u umjetnosti mjesta egu? Kako reaguje na narodnjake, a kako na pop i rock? O Arsenu, Balaševiću, kao najvećim majstorima riječi te šta je tajna grada Travnika koji je iznjedrio i jednog Nikšu Bratoša te druge velikane poput Ive Andrića, Josipa Pejakovića, Ćire Blaževića, saznajte u novoj epizodi podcasta Opet Laka , ovog petka u 20 sati na www.oslobodjenje.ba ili uz pretplatu na našem YouTube kanalu i slušajte na platformama Apple Podcasts, YouTube AUDIO, Deezer, Spotify, Podcast Index, Amazon Music, TuneIn + Alexa, Podcast Addict, Podchaser, Pocket Casts, Listen Notes i Player FM.Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Da li vam se čini da su odjednom svi alergični na gluten?
Bolovi u stomaku, koprivnjača, nadutost, nervoza, loš san... Kako smo od društva koje je odraslo na pšenici došli do ovolikog broja problema izazvanih jednom namirnicom?
O ovoj temi razgovarat ćemo sa Marijanom Zubac, nutricionistica, koja će nam objasniti sve o celijakiji, razlikama između celijakije i intolerancije na gluten, simptomima, dijagnostici kao i utjecaju glutena na naše zdravlje te Erminom Huskić koja će sa nama podijeliti svoje iskustvo kao roditelj koji se suočava sa dijagnozom celijakije kod svoje djece.
Kao narod koji je odrastao na pšenici, hljebu, kifli, pogači, postavlja se pitanje kako smo došli do situacije da, čini se, svaka treća ili četvrta osoba ima problema zbog glutena.
- Evolucija pšenice, ali i način na koji danas obogaćujemo proizvode glutenom za bolju teksturu i dužu izdržljivost, promijenili su našu svakodnevicu. U tom okruženju, naše tijelo postaje zasićeno glutenom, što može dovesti do necelijakične intolerancije na gluten. Simptomi poput teške probave i dermatitisa mogu biti znakovi da je naš organizam preopterećen glutenom, čak i ako to ne prepoznajemo odmah, kaže Marijana.
U novoj epizodi podcasta Oslobođena, Ermina Huskić naglašava važnost prepoznavanja simptoma celijakije, autoimune bolesti koja može uticati na cijelo tijelo. Ova majka dvije djevojčice nam je objasnila kako su simptomi poput nadutosti, osipa i problema s tjelesnom težinom, doveli do dijagnoze kod njihove mlađe kćerke.
- Još kada je naša, tada dvomjesečna, kćerka Lara počela koristiti dohranu, primijetili smo da nešto nije u redu. Međutim, tačnu dijagnozu saznali smo prije deset godina. Nakon što smo uradili krvne nalaze, dobili smo pozitivne rezultate, a biopsija tankog crijeva je također potvrdila dijagnozu. S obzirom na to da je celijakija autoimuna bolest sa genetskom predispozicijom, svi članovi porodice su se testirali. Moj muž je bio negativan, dok je starija kćerka bila pozitivna, kaže Ermina.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
- Roditelji trebaju djeci da daju samo dvije stvari - korjenje i krila, kaže Rasim Jusufović, muzičar, trener jahanja, doktor medicine, vanredni univerzitetski profesor, stručnjak je za zdravstvenu ekonomiju, restaurator, autor, pilot, maratonac, voditelj podcasta i šta sve ne... Krila od roditelja je očito dobio.
Rasima možemo nazvati čovjekom sa 100 uspješnih karijera. Sve što dotakne, pretvara u uspjeh. A za uspjeh i uspješnu karijeru kaže da ima savršen recept, a to je znatiželja. To je recept, ali strategije nema, jednostavno je, kako i sam kaže, satkan od toga.
Već 30 godina, njegova dnevna rutina je vrlo jednostavna: radna disciplina, fokus na prioritete, uz omiljeni inspirativni citat: „Niste se probudili danas da biste bili prosječni.“.
- Kada sam čuo za mogućnost da će se u Sarajevu graditi jedna velika privatna opšta bolnica, ja sam se sledio. Odmah sam znao da ja moram da dam doprinos. Kada mi je ponuđen posao da vodim taj projekat nisam razmišljao, odmah sam prihvatio. Prijatelji su me upozoravali na situaciju u zdravstvu i na brain drain, govorili su da neću imati priliku da skupim jedan dobar tim. I stvarno mi nije bilo lako. Prvo sam počeo raditi employer branding. Kada još ni temelje zgrade nismo imali napravio sam nekoliko sesija na LinkedIn-u i tu sam počeo lagano da prezentujem šta je ta bolnica, kakvu misiju i viziju imamo gdje želimo da budemo itd. Kada sam bio na godišnjem odmoru sa porodicom to sam radio na nekom malom laptopu od djece i nisam se najbolje snašao da vidim ko je sve pratio te prezentacije. Sutra ujutro na LinkedIn-u vidim veliki broj poziva za konekcije i onda sam shvatio da ima veliki broj zainteresovanih ljudi i u inostranstvu. Danas sam jako ponosan na to da smo uspjeli jedan veliki broj stručnjaka i medicinskih eksperata dovedemo iz inostranstva, naših ljudi koji su tamo stekli ogromno iskustvo i koji imaju želju da se priključe projektu. Imamo doktore koji se vraćaju iz Bahreina, Saudijske Arabije, Njemačke, Švedske... Mislim da je to nešto krasno i ta je bolnica postala jedan kohezivni faktor za te ljude koji sigurno tamo u inostranstvu puno više zarađuju, ali koji na neki način, kao i
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U 53. epizodi podcasta (IN)Direkt, ugostit ćemo Nermina Haskića - iskusnog napadača FK Velež, koji uz sebe ima zavidno fudbalsko iskustvo u Bosni i Hercegovini, Slovačkoj, Poljskoj, Srbiji i Japanu. Kao najbolji strijelac srbijanske Superlige (sezona 2018/19) i član idealnog tima iste sezone, Nermin je dokazao da posjeduje izuzetnu radnu etiku i nepogrešiv osjećaj za gol.
- Banovići su malo mjesto, ja nisam mislio da će to toliko daleko otići sa mojim fudbalom jer teško je otići dalje. Išao sam redovno u srednju školu i dvije godine fakulteta uporedo sa fudbalom. Jednostavno, moj život se svodio na trening, bus do Tuzle, sat vremena, tu sam sve završavao, i zadaće i učio. Onda se vratim kući, imam par sati i to je to. Ponedjeljak - petak je takav program bio. I kada je krenulo malo bolje u Banovićima, trebao je sljedeći korak. Iz Banovića do Sarajeva, meni je u tom trenutku i u to vrijeme, to bilo veliko, prisjeća se Haskić.
Nogometni put započeo je u Budućnosti iz Banovića, s kojom je osvojio Prvu ligu FBiH (2009./'10.), a kasnije je, između ostalog, nastupao za FK Sarajevo, MFK Košice (osvojivši Slovački kup 2013./'14.), Žilinu, Ružomberok, Radnički Niš i japanski Omiya Ardija. Danas je vođa napada mostarskog Veleža gdje spremno dočekuje novu sezonu. Već je osvojio Kup BiH 2021./'22. i potvrdio da je riječ o jednom od najkonkretnijih napadača na ovim prostorima. Također, 2011. godine debitovao je za reprezentaciju Bosne i Hercegovine, što zaokružuje priču o karijeri vrijednoj pažnje svakog ljubitelja fudbala.
U razgovoru s Nerminom, dotaknut ćemo se njegovih početaka u Banovićima, periodu u bordo dresu, prelasku u Slovačku i Poljsku, kao i nastupa za Radnički Niš gdje je zablistao postigavši 28 golova u sezoni. Saznat ćemo kako se snašao u dalekom Japanu, te čuti zanimljive priče o prilagođavanju različitim stilovima fudbala. Neizostavna tema bit će i njegov aktuelni angažman u Veležu, kako vidi razvoj i ambicije kluba, kako balansira porodični život s profesionalnim obavezama, te kakvi ga novi izazovi očekuju.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U Splitu je prošle sedmice okončan neobičan proces: Sud je - da bi zaštitio autorska prava hrvatskog kipara akademika Kuzme Kovačića - naložio da se s postamenta ukloni datum oslobođenja najvećeg grada Dalmacije u Drugom svjetskom ratu. No, Splićani - koji su i insistirali na upisivanju ovog datuma - ipak će trijumfirati: gradonačelnik Ivica Puljak je obećao da će poštovati sudsku odluku, ali će onda gradska uprava postament pokloniti muzeju, a na splitsku Pjacu postaviti novi, sa svim važnim datumima, uključujući i jedan od najvažnijih u povijesti Splita, kada nije samo oslobođen od fašista, nego se zajedno s Dalmacijom vratio Hrvatskoj.
Akademik Kovačić, inače autor spomenika dr. Franji Tuđmanu u Zagrebu, Oltara domovine nadomak Zagreba te spomenika Gojku Šušku u Širokom Brijegu, nije komentirao presudu niti gradonačelnikovo obećanje, no ranije je objašnjavao kako eto nije riječ o reviziji povijesti već isključivo o njegovom djelu. Sličnih nedjela imamo diljem Balkana, na prostoru na kome se teško oteti dojmu da savremene vlasti nikako ne mogu da se pomire s notornom historijskom istinom: partizani su - sviđalo se to kome ili ne - pod vođstvom maršala Tita djelima dokazali svoj antifašizam, a danas i bukvalno svjedočimo nastojanjima da se taj slavni dio ovdašnje historije protjera iz našeg pamćenja. U te se svrhe svako malo - pa i ovih dana - u Sarajevu plasira ideja o promjeni Dana grada, pa bi se - po najavama - već ove sedmice na dnevnom redu Gradskog vijeća trebalo raspravljati o 1. februaru, kao Danu osnivanja Sarajeva, što je zapravo korak od progona 6. aprila.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović predsjednik SABNOR-a Kantona Sarajevo i član Upravnog odbora SABNOR-a Bosne i Hercegovine - Mirsad Ćatić.
Može li to tako, da svako malo slavimo dan grada? Šta se želi postići?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Vjerovatno bi se mnogi složili da ne može svaki doktor biti i dobar doktor, nekima nedostaje taj ljudski faktor jer pored stručnog dijela treba znati i ophoditi se prema pacijentima i, ono najteže, saopštiti lošu vijest, a niko doktore tome ne uči. Dobra vijest je da ovakvi stručnjaci kod nas ipak postoje.
Jedan od onih koji ne samo da je dobar doktor, već i dobar čovjek, kako ga opisuju njegovi pacjenti, je dr. Emir Gušo, specijalista radiolog i upravo on je gost nove epizode (Ne)poznato o ljudskom tijelu.
Radiologija, kao Trijumfalna kapija - svi putevi vode ka njoj i od nje. To je grana medicine koja se bavi primjenom različitih vrsta zračenja u cilju dijagnosticiranja, ali i liječenja stanja, odnosno bolesti.
Čuli smo za nju, svi otprilike znaju šta je, ali, znamo li koliko je opasno zračenje? Sve nam je to pojasnio dr. Gušo koji je otkrio i razliku između ultrazvuka (UZ), rentgena(RTG), kompjuterizovane tomografije (CT), i magnetne rezonance (MR).
Za dr. Gušu ultrazvuk i CT su njegovih „50 nijansi sive“, a jeste li znali da ultrazvuk i magnetna nemaju štetno zračenje?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
S Elijem Tauberom, doktorom historijskih znanosti i jednim od ključnih ljudi jevrejske zajednice iz Bosne i Hercegovine, Dragan Markovina razgovarao je o svim traumatičnim mjestima te zajednice, nekad i sad.
U podcastu U kontru sa Draganom Markovinom razgovaralo se o sjećanjima, strahovima, o tome kako se osjećaju Jevreji danas u Sarajevu, o identitetima i odnosu prema Španiji i Izraelu.
- Evropa je svojevremeno napravila veliku grešku koja je dovela do te islamofobije. Prvo su pogriješili kada su dozvolili da se razvije antisemitizam, na osnovu toga da se razvije i nacizam, a onda kada su ostali bez Jevreja, koji su stradali u Drugom svjetskom ratu, su došli na genijalnu ideju da bi bilo super dovesti jeftinu arapsku radnu snagu koji će pokriti rupe koje su nastale nestankom Jevreja i drugih ljudi u Evropi. To se, naravno, pokazalo kao netačno. Evropa nije bila spremna na to i nisu razumjeli način na koji rade i žive Arapi, ja to prije svega tako vidim. Znam da je Angela Merkel priznala da su pogriješili jer nisu znali da Arapi imaju svoju kulturu i da su vrlo snažno vezani za nju i nisu je se spremni odreći zarad evropskih beneficija. Tu se razvila strašna islamofobija, priča Tauber
Otvorili su temu njihovog davnog dolaska u BiH i onoga po čemu pamte Španiju. Pričali su i o ladinskom jeziku i njegovim govornicima, pa i o tome koliko je sam Tauber vičan tom jeziku. Eli je pričao o tome na koji je način pamćenje sačuvano kroz pjesme i kroz kuhinju, ilustrirajući to pričom o posjeti Toledu i razlici između tamošnjeg tradicionalnog kolača od marcipana i ukusa kojeg su Sefardi sačuvali kroz stoljeća.
Razgovarali su i o posljednjem odlasku iz BiH devedesetih godina, o sudbini jevrejske zajednice tada i danas. O ljudima koji su im pomagali u Drugom svjetskom ratu i o ljudima koji su zahvaljujući Jevrejskoj opštini izašli iz Sarajeva, iako nisu bili Jevreji.
Govorili su, naravno, i o ratu u Gazi, o budućnosti tog prostora te kako doživljava reakcije ljudi iz Sarajeva na užas koji se tamo događa. Pričali su i o odnosima unutar jevrejske zajednice, konkretno o ulozi Amira Grossa Khabirija u njoj i o njegovom djelovanju u BiH
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Razija Mujanović, nekadašnja jugoslovenska i bosanskohercegovačka košarkašica, naša najbolja sportistkinja svih vremena, ovog petka je gošća podcasta Opet Laka.
Sa svojih cijelih dva metra i dva centimentra i nebrojenim priznanjima na svjetskom i evropskom nivou, imala je priliku i doslovno gledati svijet sa visine, ali odabrala je da bude prizemna, neposredna i jednostavna. Baš je tako tekao i razgovor Razije i našeg Lake, koji prema svojoj sagovornici, tokom 75 minuta podcast razgovora, nije krio divljenje i poštovanje zbog svih postignuća koje je uspjela ostvariti i što je, uprkos tome, ostala Razija Mujanović iz Ratkovića, malog mjesta u njenoj Bosni i Hercegovini, zemlji kojoj se, sa različitih krajeva svijeta, uvijek vraćala.
Priznala nam je Raza da je kao djevojčica bila “smotana” i potpuno neizainteresovana za košarku te da su je mnogi smatrali antitalentnom.
- Kad sam počela trenirati, svi su govorili da sam antitalenat, ali iz ove perpektive kada razmislim, bila sam jako visoka djevojčica, 197 cm, smotana, nisam ja imala te kontakte, koordinaciju pokreta i sve to. U tom trenutku mi trener nije govorio takve stvari, ali mi je kasnije ispričao da su mu govorili da džaba gubi vrijeme sa mnom i ako za četiri godine budem mogla igrati u ekipi uopšte, da je napravio posao, ispričala je Razija.
Međutim, njen trener Mihajlo Vuković, koji je insistirao da Razija dođe iz Ratkovića u Tuzlu davne 1982. godine, nije imao nikakvu sumnju da će upravo ova djevojčica nešto kasnije zasijati najvećim sjajem. Bilo bi teško prebrojati sva njena odličja jer su u pitanju brojne evropske i svjetske titule, ali podsjetićemo da je na Olimpijskim igarama u Seulu 1988. sa reprezentacijom Jugoslavije osvojila srebrnu medalju i spomenuti da je 2017. godine primljena u FIBA-inu Kuću slavnih, rame uz rame sa američkim legendama košarkaške NBA lige, poput Shaquillea O'Neala, Tonija Kukoča, Mickeya Berkowitza, Valdisa Valtersa i Dušana Ivkovića.
Uprkos svim postignućima, našem voditelju nije najjasnije zašto
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Da li ste se ikada zapitali kako geni utiču na nas i naš život?
U današnjoj Oslobođenoj gostuje Anela Hujdurović, osnivačica prvog genetskog savjetovališta u BiH.
Ova strastvena zaljubljenica u nauku donosi najnovija saznanja iz svijeta genetike, a sve to s ciljem da promijeni način na koji razmišljamo o sebi i našim genima. Kako stvarno "preslikavamo" osobine naših roditelja? Koliko genetika utiče na naše zdravlje, ponašanje pa čak i na naš izgled, jesu li depresija i anksioznost u našim genima? Šta saznajemo o sebi kroz genetske testove? Mogu li genetski testovi pomoći u ranoj dijagnostici karcinoma i drugih bolesti?
Razmatrat ćemo i pitanje koje mnoge zanima - da li genetika može usporiti starenje? Razgovarat ćemo o biološkom starenju, razlikama između naših godina i biološke starosti te kako životne navike utiču na našu biologiju. Koliko možemo uticati na biološki sat i da li je starenje zaista nezaustavljivo?
- Genetika kao nauka nudi nam uvid u to kako starenje funkcioniše na biološkom nivou. Postoje testovi koji nam omogućavaju da saznamo kako naše biološke godine mogu biti različite od onih kalendarskih jer naša životna rutina, zdrava ishrana, fizička aktivnost i izbjegavanje štetnih supstanci, mogu uticati na brzinu starenja. Iako ne možemo zaustaviti starenje, možemo usporiti njegov proces. Telomere, koji su na krajevima naših kromosoma, igraju ključnu ulogu u tome, a istraživanja se usmjeravaju na način kako da smanjimo njihovo trošenje jer je to jedan od glavnih faktora koji određuju brzinu biološkog starenja, kaže genetičarka Hujdurović.
Otkrila nam je i kako rijetke mutacije i oboljenja koja pogađaju djecu u Bosni i Hercegovini, postaju ozbiljan zdravstveni izazov.
- Djeca u BiH suočavaju se s rijetkim mutacijama i sindromima, a u nekim slučajevima broj prijavljenih slučajeva ne prelazi nekoliko desetina na globalnom nivou. Poseban problem predstavlja učestalost povezivanja gena među krvnim rođacima u manjim sredinama, što dodatno pogoršava situaciju. Nažalost, o ovim temama se rijetko govori u javnosti, a gledajući s medicinske strane, ovo predstavlja veliki problem, priča Hujdurović.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Nakon kratke epizode u hrvatskom prvoligašu Slaven Belupo, 2015. godine prelazi u NK Vitez. Tamo u naredne dvije sezone upisuje 49 ligaških nastupa i postiže dva gola, što mu otvara vrata povratka u Zrinjski u ljeto 2017. godine. Tu niže nove uspjehe, uključujući još jednu titulu Premijer lige (2017./'18.). Uslijedili su angažmani u rumunskom Sepsi OSK te u FK Tuzla City, da bi se 2021. po treći put vratio u Zrinjski, gdje je do danas osvojio niz trofeja, uključujući titule prvaka (2021./'22., 2022./'23.) te Kup BiH (2022./'23., 2023./'24.). U decembru 2021., debitovao je za reprezentaciju Bosne i Hercegovine u prijateljskoj utakmici protiv Sjedinjenih Američkih Država. On je Hrvoje Barišić i gost je nove epizode podcasta (IN)Direkt.
- Ostati toliko godina u tom klubu je danas rijetkost. Mislim da je to snaga. Prvo kvalitetni igrači, kvalitetni ljudi, ljudi koji će ti čuvati leđa jer ja znam da me neće ostaviti na cjedilu. Ja ću pogriješiti kad tad, ali znam da će mi Slobo zatvoriti leđa ili Čorluka, Memija… Mislim da je to neka konstanta. Evo Čavar i Mašić, kada su došli kod nas, rekli su: ”Šta je ovo?”. Posvećenost nogometu, posvećenost tome da želiš pobijediti u bilo čemu. Da igramo karte, mi se poubijamo. Želja za pobjedom, imamo taj mentalitet. Mi se rijetko veselimo pobjedama, objašnjava Barišić razloge uspjeha Zrinjskog.
U ovoj epizodi razgovaramo o Hrvojevom razvoju kroz različite lige i klubove, njegovim iskustvima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Rumunije te motivima zbog kojih se iznova vraćao u Mostar. Saznat ćemo i o njegovoj saradnji sa trenerima poput Karačića, Sliškovića, Jakirovića i Musemića, a naravno i o hemiji koju dijeli sa Jakovljevićem. Neizostavna tema je bila i njegova borba sa zdravstvenim problemima zbog kojih je propustio grupnu fazu evropskog takmičenja te kako je to sve podnio i nastavio dalje.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Trojka više neće SNSD i to već desetak dana istrajno naglašavaju lideri i rukovodstva Naroda i pravde, Naše stranke i SDP-a. Razlozi su odavno poznati: Milorad Dodik nasrće na Ustav Bosne i Hercegovine, Dejtonski sporazum i mir u ovoj zemlji, a sustavno blokira napredak ka Evropskoj uniji. Da se trojka ne šali pokazala je smjena Nebojše Radmanovića iz Kolegija Predstavničkog doma državnog Parlamenta, a poslanici ovih partija inicirali su smjene i u Vijeću ministara, tražeći razrješenje Staše Košarca i Srđana Amidžića, ministara vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, odnosno finansija i trezora, a u proceduri je i zahtjev za smjenu Nikole Špirića.
Nenad Nešić je smijenjen. Lider SNSD-a je uzvratio: nazvao je Bakira Izetbegovića da mu čestita kinesku novu godinu, a ubrzo zatim saopćio kako će podržati zahtjev za smjenu Elmedina Konakovića, ministra spoljnih poslova naše zemlje i predsjednika Naroda i pravde i to ne po zahtjevu svoje partije - SNSD je tražio Konakovićevu smjenu zbog uvreda 9. januara -već zato što to žele SDA i Demokratska fronta. Spašavanje Dodika je i misija Dragana Čovića, lidera HDZ-a BiH, koji je opet najavio koalicijske razgovore.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović Nenad Vuković, delegat u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine, najveći krivac za Dodikove muke.
Dodik i Čović su jako dugo čvrsto povezani. Zna li čime? Novi rok iz Bruxellesa je 5. mart: koliko je realno da ga ispoštujemo? Što Dodiku smeta Istočno Sarajevo, kuda on vodi RS?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Rođen je 1947. godine u Družinovićima, općina Prozor, gdje je završio osnovnu školu, a srednju Franjevačku klasičnu gimnaziju završava u Visokom. Svoje obrazovanje nastavlja na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu i Teološkom fakultetu u Innsbrucku te 1974. diplomira na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu gdje je magistrirao i doktorirao.
Uz teologiju, doktorirao je i književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. 1977. godine se vraća na Franjevačku teologiju u Sarajevu gdje radi kao profesor, a kasnije obavlja i službu dekana.
Profesor fra Mile Babić gost je nove epizode podcasta O prostoru, a sa Amirom Vukom Zecom je govorio o slobodi, koristi, moći i individualnom egoizmu.
- Ima jedan naš veliki čovjek, Bosanac, Nerkez Smailagić, veliki mislilac i musliman u dobrom smislu, zvali su ga europejcem sa islamskim srcem. On je jedan od utemeljitelja Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Neka od njegovih kapitalnih dijela jesu Politička vizija Dantea Alighierija, Historija političkih doktrina, Klasična kultura islama, Leksikon islama. Kako on završava razvoj političke misli u Evropi, završava sa individualnim egoizmom. Važan je individuum, ali se i individualizam pretvorio u egoizam. Mi sada na zapadu i u Americi imamo individualni egoizam, što znači, "ja sam primarna realnost, sve drugo je sekundarno". A za bivše socijalističke zemlje imamo kolektivistički egoizam, Smailagić ga tako naziva. Uvijek se pozivamo na svoj narod, klasu, radni narod, što znači da, danas imamo dva egoizma koji uništavaju cijeli svijet i ne znamo kako iz njih izaći. Danas u ovom svijetu vlada želja za dominacijom nad drugima, a čovjek ne smije vladati nad čovjekom. To ti je najveće zlo. Danas je potrebno da se čovjek odrekne vladavine nad drugim, a da poštuje i služi drugom. Potreban je obrat, drugi ti mora biti važniji od tebe. Poštuj drugog. Mora se desiti moralni obrat. Ne možemo živjeti bez morala, otići ćemo u propast, govori fra Mile.
Pričali su i o pravim vrijednostima, šta znači slobodno misliti, o zaprekama na putu ka istini te o vezi između prostora i vremena i poniznosti.
Neizbježno je bilo pomenuti i velikog knjževnika Džev
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Njega Volimo još (kao prije) i baš zato smo ga ovog petka pozvali u goste. Gitarista, frontmen i autor hitova koje i dalje rado slušamo - Zijo Rizvanbegović, poznatiji kao Zijo Valentino, osnivač grupe Valentino, jednog od istaknutih muzičkih sastava sarajevske pop rock škole.
Ukoliko na Google-u potražite informacije o ovoj grupi, u skoro svakom tekstu, pročitaćete: “Muzičare za grupu Valentino počeo je okupljati 1982. godine. Nakon godinu dana bezuspješnog traganja za pjevačem, u sarajevskom listu "Oslobođenje" objavio je oglas u kojem je tražio pjevača za grupu.”. Zijo će nam baš u Oslobođenju, između ostalog, ispričati je li istina ono što internet govori.
U 90 minuta podcast razgovora čućete priče i anegdote koje će u vaše domove donijeti duh Sarajeva i Jugoslavije 80-ih. Prisjetio se Zijo djetinjstva i studentskih dana, kada je radio najrazličitije poslove - od kopača temelja, vozača viljuškara u robnim kućama, paljenja smeća, šišanja trave, sva ta iskustva omogućila su mu da živi onako kako je on želio, da bi kasnije, uz gitaru, počeo da zabavlja raju. A gdje je gitara, tu su i djevojke i upravo ta činjenica je nervirala ostale članove benda.
- Nisi mogao curu maznut’, ako ne znaš moju pjesmu. Modus na kojem smo mi odrasli bio je gitara, plaža, emocija, ispraćaj, doček, suze. Po moru smo puno svirali i tu me bend zamrzio. Bili smo u Budvi i spremali ploču. Uzeli smo mjesec-dva, sviramo navečer koliko hoćemo u jednom prostoru koji je krcat, vježbamo nove pjesme i sve je to bilo lijepo plaćeno, ambijent prekrasan. I ekipa iz benda je već došla sa svojim djevojkama, budućim ženama i oni su smješteni u nekoj vili, a ja sam u onim kao malim kućicama. I sad svira se, svaku noć je puno, a pola je naših, pola je strankinja. Naši protiv njihovih, a mi golmani. Sad su ovi svi sa ženama budućim, lagano, a ja sjedim sa ovim Švabicama, goli svi i pita jedna mene za upaljač, reko’ “Dušo, ne pušim, hajd’ pitaj one tamo.”, a ona ode gola i kaže: “Entschuldigung.”, a ovi da polude. Kažu, jesmo te onda mrzili, išao si nam na nerve, uz smijeh je ispričao Zijo.
Laku je zanimalo jesu li obožavateljice bile bolje prije, u komunizmu ili sa
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Mirza Mustafagić je ime koje je postalo sinonim za pozitivne promjene u digitalnom svijetu, ali i društvenu odgovornost. Svojim angažmanom na društvenim mrežama i van njih, Mirza je dokazao koliko internet može biti moćan alat za povezivanje, ali i kako njime treba pažljivo upravljati. O svom životu, ljudima, izazovima, a i društvenim mrežama, govorio je za Oslobođenu.
U današnjem svijetu, gdje se često čini da su porodične vrijednosti stavljene u drugi plan, postavlja se pitanje da li se previše opterećujemo dokazivanjem pred drugima?
- Trudim se da na svojim društvenim mrežama potaknem ljude da im pokažem da je okej otići s mamom na more. I dalje vjerujem da je porodica svetinja i to ne samo u tradicionalnom smislu - ona pruža ljubav koja je neprocjenjiva, priča Mirza.
Prošle godine pokrenuo je inicijativu za poboljšanje uvjeta liječenja pacijenata koji se bore sa najtežim bolestima. Njegova inicijativa ima za cilj skrenuti pažnju na problematiku koja prevazilazi pitanje dostupnosti aparata za zračenje, naglašavajući da je nužno osigurati dostojanstvene i humane uvjete za oboljele.
- Katastrofalne priče dolaze do mene i dan-danas. Sjećam se jedne Selme, žene od 35 godina, majke troje djece. Morao sam tražiti "štelu" da uradi magnetnu rezonancu kako bi se provjerilo da li se rak proširio na jetru. Nermina, ista priča. Sreo sam je prošlog ljeta na ulici u Tuzli i kaže mi da mora platiti zračenje iz svog džepa jer između entiteta nema sporazuma. Pozvao sam premijera i pitao ga da pomogne jer nije trebalo da se desi da Nermina bude u toj situaciji. Nermina, kao i svi pacijenti, ne treba da bude izuzetak, nego pravilo. Ako je nekome potrebna pomoć, onda to mora biti dostupno svakome, izričit je Mirza.
Kroz humor i iskrenost, Mirza će govoriti i o važnosti poštovanja ličnih izbora i slobode svakog pojedinca te nam otkriva svoj stav prema dijeljenju privatnog života na društvenim mrežama, ističući granice koje postavlja kako bi sačuvao svoj privatni prostor.
- Ne dijelim baš sve o sebi. Suvišno je da podijelim svaki detalj. Želim da imam dio koji je samo moj i nikada ne pričam o ljubavi. Iako nemam šta da kažem, ali
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
- Visa fler
