Avsnitt
-
Nakon što je američki predsjednik Joe Biden najavio da povlači kandidaturu za predsjednika i odabrao potpredsjednicu Kamalu Harris za svoju nasljednicu postavljaju se pitanja da li će Harris biti potvrđena na Demokratskoj konvenciji u avgustu i kako bi izgledala moguća utrka između nje i republikanskog kandidata Donalda Trumpa?
U potrazi za odgovorima novinarima Radija Slobodna Evropa pridružili su se Thomas Gift, direktor Centra za američku politiku na Univerzitetskom koledžu u Londonu, zatim bivši zvaničnik Pentagona Jim Townsend, kao i Charles Kupchan profesor Univerziteta Georgetown u Washingtonu, dok je saradnik Instituta za humanističke nauke u Beču Ivan Vejvoda govorio o tome šta bi ovi izbori mogli donijeti Zapadnom Balkanu. Ostanite sa nama dok razgovaramo o predstojećim predsjedničkim izborima u Sjedijenim Državama. -
Državna tužiteljica, senatorica, potpredsjednica, a sada potencijalno i predsjednica Sjedinjenih Država. U svojoj višedecenijskoj karijeri Kamala Harris uspjela je da nekoliko puta bude proglašena za “prvu ikada”. Od matičarke prvog gej vjenčanja u Kaliforniji, do prve žene južnoazijskog porijekla u Senatu, pa do prve žene na mjestu potpredsjednice, da li Kamala Harris može postati i prva žena ikada na mjestu predsjednice Sjedinjenih Država?
-
Saknas det avsnitt?
-
Akademik, scenarista, slučajni reper, kompleksna ličnost, pjesnik vječnik. Sve su ovo uloge Abdulaha Sidrana, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika koji je preminuo 23. marta 2024. godine i čija djela ostaju u naslijeđe društvu BiH i regiona. "Ostao je u velikim idejama", priča Lejli u podcastu njegov blizak prijatelj, pjesnik i skejter Boris Lalić i otkriva Sidranov posljednji projekat na kojem je radio.
Kako je rad na Sidranovom scenariju za film (A)torzija, koji je osvojio Zlatnog medvjeda u Berlinu, doživio režiser Stefan Arsenijević? Kako je Sidran smislio početak filma Kuduz otkriva režiser Ademir Kenović, njegov prijatelj od djetinjstva.
Šta o Sidranovoj osobnosti i djelu kažu starije generacije građana Beograda i Podgorice, te mlađe Sarajeva? Sjećate li se vi Dolly Bell? -
U aprilu mjesecu 2020. godine, dan nakon proglašenja vanredne situacije zbog pandemije COVID-19, vlada Federacije Bosne i Hercegovine kupila je tada prijeko potrebne respiratore. Njih će na aerodromu u Sarajevu dočekati tadašnji premijer Federacije BiH Fadil Novalić. Četiri godine kasnije, tri osobe odlaze u zatvor zbog medicinske opreme koja je trebala spasiti živote zaraženih korona virusom. Među njima je i tadašnji premijer Federacije BiH.
Kako je Fadil Novalić od nekada uspješnog poduzetnika, preko osam godina mandata na premijerskoj poziciji, završio u zatvoru? -
Partizanski pokret otpora bio je najjači na području Evrope, kaže za Radio Slobodna Evropa Hrvoje Klasić, profesor istorije iz Zagreba, povodom 80. godišnjice Bitke na Sutjesci jednoj od najvećih na jugoslovenskom prostoru tokom Drugog svetskog rata.
-
Direktorica, doktorica i kantonalna zastupnica. Mnogo je uloga Sebije Izetbegović, koja je i supruga Bakira Izetbegovića, predsjednika Stranke demokratske akcije, najveće bošnjačke partije u Bosni i Hercegovini. Za sebe kaže da je jedna od rijekih doktora koje imaju dvije subspecijalizacije u BiH, da je prešla redovan edukacijski i akademski put. No, Senat Univerziteta u Sarajevu oduzeo joj je sva akademska zvanja. Kako je direktorica najveće zdravstvene ustanove u BiH izgubila zvanje profesorice?
-
"Razumemo da Vlada Srbije u određenom smislu zavisi od Ruske Federacije i da zbog toga ima problem da uvede sankcije Kremlju, ali ćemo raditi na tome da u budućim pregovorima bar postepeno Srbija uvede neke sankcije koje ne bi u tolikoj meri uticale na život ljudi u Srbiji."
Ovo je u razgovoru za Radio Slobodna Evropa rekao Fyodor Venislavsky, predstavnik predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u parlamentu Ukrajine i član odbora Vrhovne vlade za nacionalnu bezbednost i odbranu.
U 'Između redova' slušajte razgovor sa ukrajinskim parlamentarcem o uvođenju sankcija Rusiji, o tome koliko je jak ruski uticaj na Balkanu, ali i o povećanom broju ruskih diplomata u Srbiji. -
Da li u svijetu raste rizik od nuklearne eskalacije? Znamo li kada će rat u Ukrajini završiti i zašto Stephen Wertheim, analitičar i profesor Univerziteta Yale smatra da raste rizik od trećeg svjetskog rata. Saznajte sve u podcastu 'Između redova' u kojem je Dragan Štavljanin razgovarao sa Wertheimom, koji je i autor knjige Tomorrow, the World: The Birth of U.S. Global Supremacy, a kojeg je magazin Prospect stavio na listu 50 vodećih mislilaca svijeta u vrijeme COVID-19.
-
Jedna od najvećih lekcija neuspelog iračkog rata iz 2003. jeste da nije moguće oružjem nametnuti demokratiju drugoj zemlji, što su pokušali američki neokonzervativci, kaže Paul Pillar, profesor Univerziteta Georgetown u Washingtonu.
On je u vreme američke invazije bio nacionalni obaveštajni oficir za Bliski istok i južnu Aziju, a kao mladi vojnik učestvovao je u ratu u Vijetnamu. -
"Zoran Đinđić nije plivao niz nego uz vodu. Dakle, nije bio konformista" kaže u specijalnom izdanju podcasta Između redova doktorca Dunja Melčić, filozofkinja iz Frankfurta. "Za mene je šok da njegovo političko ubistvo u Srbiji nije šok. Da se ne priča do dan danas o tom stravičnom činu," ističe Melčić dodajući da je bilo najvažnije da se nađu nalogodavci. "A oni, nažalost, nisu otkriveni do danas", dodaje Mečić.
-
Prošla je 21 godina od ubistva premijera Srbije. Podsećamo na naš podcast od prošle godine.
Pre 20 godina ubijen je premijer Srbije Zoran Đinđić. Kao prvi premijer nakon rušenja autoritarnog režima Slobodana Miloševića pokušavao je da promeni Srbiju – da je modernizuje i okrene Zapadu. Koliko je u tome uspeo poslušajte u podkastu "Između redova" autorice Ljudmile Cvetković. -
Sa osjećajem ugroženosti ruskog predsjednika Vladimira Putina, raste i nuklearna prijetnja, smatra Sergej Radčenko, profesor historije na američkom Univerzitetu Johns Hopkins.
Kaže da oni koji tvrde da ne postoji mogućnost da Rusija napadne Ukrajinu nuklearnim oružjem ne znaju šta pričaju "jer niko ne može zasigurno da tvrdi šta će se desiti."
U specijalnom izdanju podcasta 'Između redova' slušajte i zašto Radčenko kaže da Putin sebe doživljava kao "glasnikom" novog svjetskog poretka i da li njegove ideje nailaze na širi odjek? -
Ruski predsjednik Vladimir Putin se neće povući iz Ukrajine zbog sankcija ma koliko ekonomija trpela smatra Sergej Aleksašenko bivši zamenik guvernera Centralne banke Rusije. U specijalnom izdanju 'Između redova' sa Draganom Štavljaninom Aleksašenko procenjuje i da Putin stoprocentno kontroliše situaciju u Rusiji i dalje uživa podršku građana, uprkos sankcijama, te da nije moguć puč koji bi izveli oligarsi ili pojedine struje u Kremlju.
-
Kako se kolege Slavka Ćuruvije, ubijenog novinara i vlasnika Dnevnog telegrafa i nedeljnika Evropljanin, sećaju 90-ih godina u Srbiji i rada sa njim? Ćuruvija je ubijen u aprilu 1999. nakon niza pritisaka na rad novina u njegovom vlasništvu zbog kritičkog izveštavanja u vreme režima Slobodana Miloševića, tada predsednika Savezne Republike Jugoslavije. Novinari Miroslav Mikuljanac, Mitko Jakovlevski i Srđan Janković govorili su o vremenu kada su bili deo Ćuruvijine redakcije u Beogradu i suočavali se pritiscima, kažnjavanjima, zaplenama imovine i pretnjama zatvorom.
-
Nekadašnji saradnik Mirjane Marković supruge Slobodana Miloševića, danas je najodaniji saveznik predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Poznat je po oštroj retorici prema susedima u regionu i prijateljstvu prema Rusiji. Posle dugogodišnjeg ministarskog staža u Vladi Srbije imenovan je za čelnika nacionalne bezbednosne službe – Bezbednosno informativne agencije. Koji je put Vulin prešao poslušajte u podkastu "Između redova".
-
Željko Komšić četvrti put ulazi u Predsjedništvo BiH, držeći rekord po broju godina provednih na toj poziciji. Kada je izabran prvi put bio je najmlađi član Predsjedništva. Uz imidž 'momka iz kvarta' i nepostojanje korupcijskih afera koje bi se vezivale uz njegovo ime, slovi za jednog od najpopularnijih političara u poslijeratnoj BiH.
Šta je za BiH donijela politika koju zagovara i živi Željko Komšić? -
Od pripadnika “crvene aristokratije” do pada za vreme Kulturne revolucije pa do “ustoličenja” kao kineskog “crvenog cara”. To je put Si Đinpinga. Iako je stradao od režima Mao Cetunga, kritičari kažu da koristi maoističke metode, odustajući od nekih reformi Deng Sijaopinga. Međutim, produžetak mandata na čelu Kine nije izraz samo njegove moći, već i ranjivosti. U tome je paradoks njegove vladavine.
-
Dok je 14. maja 2022. išla pjesma 'Grbavica' od Mladena Vojičića Tife, niko od prisutnih nije mogao sakriti suze. Plakali su svi oni koji su došli na posljednji ispraćaj Ivice Osima. Švabe iz Sarajeva. Štrausa s Grbavice. Gospodara familije. Ko je bio Ivica Osim? Slušajte u podcastu 'Između redova'. Saradnja: Mirnes Bakija.
-
Malo je ko u Crnoj Gori mogao da predvidi da će novi predsjednik Vlade Crne Gore biti Dritan Abazović. Lider je male građanske stranke, po nacionalnosti Albanac, rođen u Ulcinju, doktor političkih nauka. Nije bio dio neke snažne i etablirane političke organizacije koja bi ga lansirala u vrh politike. Nije poznato da je uz sebe imao tajkune ili centre moći koji bi mu pomogli da zauzme jednu od najviših funkcija u državi. Sve navedeno nije mu davalo veliku šansu da u političkom ambijentu Crne Gore postane faktor političkog odlučivanja. Koja je tajna Abazovićevog uspona?
-
Kao onizak dečak koga su vršnjaci maltretirali, zatim loš đak – ni sam Vladimir Putin nije mogao ni da zamisli da će postati neosporni lider Rusa, jedan od najvećih u istoriji. “Car”, kako ga zovu, apsolutni je gospodar Kremlja, ali i njegov zatočenik s obzirom na izazove. Ne zna se kada je opasniji – kada je na vrhuncu moći, ili u škripcu – što pokazuje i rat u Ukrajini koji je započeo.
- Visa fler
