Avsnitt
-
Nestanak male Danke Ilić bio je povod da policija u Srbiji po prvi put upotrebi sistem Amber Alert ili Pronadji me i apeluje na gradjane preko SMS poruka da se jave ako imaju bilo kakve informacije o Danki. Sistem potiče iz SAD, gde je stručna javnost podeljena oko njegove svrsishodnosti. Jedan od kritičara sistema je vanredni profesor krivičnog prava na univerzitetu u Rinu u Nevadi, Timoti Grifin, koji smatra da Amber alert nije efikasan u rešavanju otmica kada je život deteta ugrožen, kao i da oduzima policiji dragoceno vreme I resurse.
-
U drugom delu razgovora za Radio karantin, španski balkanolog Miguel Roan govori o manjku optimizma na Balkanu i šansama regiona da jednom zaista stane na noge.
-
Saknas det avsnitt?
-
Miguel Roan je bio Madridjanin i Beogradjanin, a sada živi u Kragujevcu. On je balkanolog i autor više knjiga o Balkanu, a osim politike, odličan je poznavalac i balkanske kulture. Miguel je neko od koga svi mi rodjeni Balkanci možemo dosta toga da naučimo o našem brdovitom Balkanu.
-
Naši gosti tokom proteklih godinu dana pomogli su nam da bolje razumemo zašto ljudi odlaze iz Srbije i kako se uklapaju u novu sredinu. Većina njih kaže da su otišli jer su želeli život u uredjenijem društvu, a nakon što su shvatili da u Srbiji ne vredi ostajati. Oni su, bar tako kažu istraživači balkanskih emigracija, u manjini, ali su nama bili zanimljivi od čisto ekonomskih migranata.
-
Kako izgleda zivot u duboko militarizovanom društvu, u nesigurnom okruženju, u zemlji u kojoj svaki stan ima sklonište? I kako izgleda život u jednom od najskupljih svetskih gradova? Gošća Radio karantina je Ivana Savić Azoulay. Ona sa porodicom živi u Tel Avivu, gde kao farmaceut radi na razvoju novih lekova. Najveći deo našeg razgovora fokusiran je na hamasov napad na Izrael 7. oktobra i izraelsku odmazdu u Gazi koja je usledila.
-
Ana Jovanović od nedavno živi u Esvatiniju, nekadašnjem Svazilendu, gde radi na izgradnji mostova u ruralnim sredinama. Ova Beogradjanka je inženjer zaštite životne sredine i kaže da uvek ide za zanimljivim projektom i da je više privlače život i kultura zemalja u razvoju.
-
Često se čuje da Srbija ima veliki odliv mozgova i da je zemlju od kako su Vučić i ekipa na vlasti napustilo 600.000 uglavnom mladih i obrazovanih ljudi. Ali, da li je zaista tako? Zar nije malo nerealno da skoro 10% stanovništva ode iz zemlje za samo deset godina? Utvrditi broj onih koji odlaze i dolaze u neku zemlju nije lako, ali neke prilično pouzdane procene postoje. Jedan od onih malobrojnih strucnjaka koji ih prave je Mihail Arandarenko, profesor ekonomije rada na Ekonomskom fakultetu u Beogradu koji je gost ovog Radio karantina.
-
Gost ovog Radio karantina je Tibor Jona, Pančevac koji živi u Nemačkoj a radi u Luksemburgu. Razgovaramo o životu u rodnom mestu Karla Marksa, o malom i bogatom Luksemburgu, o nemačkim pravilima, ali i o kineskim turistima.
-
Dijaspora slabo glasa a kad glasa poverenje mahom daje Vučiću. Na prethodnim izborima od 1,7 miliona Srba u inostranstvu glasalo je manje od 40.000. To ipak ne znači da našu dijasporu ne zanima situacija u rodnoj zemlji. O tome u ovom podkastu razgovaramo sa politikologom Tiborom Jonom, Pančevcem koji živi u Nemačkoj a radi u Luksemburgu.
-
U ovoj emisiji pričamo o dilemi migranata - gde se penzionisati. Obično se misli da migranti žele penzionerske dane da provedu u rodnoj zemlji jer ipak su im tu koreni. Neki pak ne žele da ruše mostove iza sebe pa pokušavaju da žive i u staroj i u novoj zemlji, dok mogu. Živoslav Miloradović je sa porodicom pre skoro 30 godina otišao u Italiju, i kaže da je po odlasku u penziju bio primoran da se vrati u Srbiju jer od njegove penzije on supruga u Italiji ne bi mogli pristojno da žive. Ipak, vreme provodi malo tamo, malo ovamo.
-
Dušan Tončić u Beču kaže za Radio karantin da podizanje dece u dijaspori puno pomaže prilikom integrisanja u novu zemlju i kulturu. Dodaje da njegov sin voli da kaže kako je tata Srbin, a on - Bečlija.
-
I u ovoj emisiji, u serijalu o emigracijama, pričamo o lepotama i teškoćama podizanja dece u novoj zemlji. Nastavljamo razgovor sa bračnim parom Jocović u Čikagu i Aleksandrom Kovačem u Melburnu. Jocovići kažu da su njihova deca nakon dolaska u Ameriku počela da grade novi, bolji idenitet, a Kovač ukazuje na susret svojih ćerki, rodjenih u Australiji, sa kulturom roditelja rodjenih u Srbiji odnosno Bosni.
-
Koji su izazovi podizanja dece u dijaspori i kakav identitet ta deca stiču? Da li se kod njih sudaraju vrednosti? I u kom trenutku dečijeg odrastanja je najbolje otići? U prvom delu razgovora o ovim temama u Radio karantiju gostuju Pančevci koji sada žive u Čikagu odnosno Melburnu.
-
Pančevka Jelena Visser živi u Utrehtu i sa svojim mužem, Holanđaninom Ronaldom razgovara o njihovom mešovitom, internacionalnom braku i upoznavanju kultura iz koje ona i on dolaze.
-
Jelena Jeftić MacDonald je beogradjanka koja je dugo živela u Abu Dabiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima - zemlji u kojoj mnogi stranci uživaju u visokom standardu, ali pod velikim ograničenjima u slobodi govora i kulturi. Jelena kaže da je u Emiratima socijalni pritisak veći nego politički.
-
Da li biste zarad boljeg standarda živeli u autokratiji, u zemlji u kojoj nema demokratije a sloboda govora je drastično ograničena. Marko Jovanović živi u Šangaju i kaže da je naša percepcija o jednopartijskoj Kini kao neslobodnom društvu isuviše pojednostavljena i da mi, posmatrači sa strane, često ne shvatamo kako kinesko društvo funkcioniše.
-
Da li biste studirali u zrelim godinama, pa još na stranom jeziku? Šta su prednosti a šta mane online studiranja? I kako to sve izgleda na Malti, zemlji koja nudi "toplo vreme, more i plaže, i relativno male plate"? O tome za Radio karantin govori Ljiljana Zvicer, koja na Malti radi kao koordinator u službi za prijem stranih studenata na jednom univerzitetu. Ljiljana je u zrelim godinama rešila da se dokvalifikuje i upisala online studije na Malti.
-
Da li je pravo bolje učiti bubanjem zakona ili kritičkim razmišljanjem o njihovoj primeni kako bi se došlo do rešenja spora? Šta su prednosti i mane britanskog visokog obrazovanja i kakav je život u engleskoj provinciji? O tome za Radio karantin govori Velimir Živković koji na univerzitetu u Warwicku u Engleskoj predaje pravo.
-
Ljudski kapital je najtraženiji resurs u 21. veku. Razvijene zemlje imaju problem manjka obrazovane i obučene radne snage, delimično zbog toga što lokalno stanovništvo nije zainteresovano za neke poslove, a delimično zato što obrazovni sistem ne proizvodi dovoljno stručnih kadrova u nekim oblastima. Ali, razvijene zemlje, baš zato što su razvijene, mogu relativno lako da privuku stručne kadrove sa strane jer nude dobre plate i standard, mogućnosti za profesionalno usavršavanje i uopšte život u uredjenom društvu. U današnjoj emisiji čućete jednu takvu "studiju slučaja" koja govori o uvozu sportskih stručnjaka na Islandu, gde se bivša Jugoslavija pokazala kao dobar izvoznik. Miloš Petrović je profesor fizičkog vaspitanja i sporta na islandskom univerzitetu u Rejkjaviku, gde vodi i laboratoriju za sport.
-
Kada govorimo o emigracijama neophodno je da se osvrnemo na fenomen odliva mozgova - odlazal najtalentovanijih ili najobrazovanijih u druge zemlje. Da li Srbija ima problem odliva mozgova? Nesumnjivo je da će obrazovani tražiti najbolje prilike za sebe tamo gde mogu da ih nadju i da je za mnoge to van granica rodne zemlje. S obzirom da su obrazovani, uglavnom im je lakše da odu jer gotove stručne kadrove svi žele. Da li je zato odlazak na studiranje u inostranstvo zapravo za mnoge ulaznica u novi život i novu zemlju? Radio karantin o tome razgovara sa Milicom Vasiljević Blagojević, profesorkom na Visokoj zdravstvenoj školi u Zemunu.
- Visa fler